Konaković kazao da će vlade Hrvatske i BiH na zajedničkoj sjednici razmatrati izbornu reformu
Na početku se zahvalio na toploj dobrodošlici u Zagrebu kolegi Grliću Radmanu.
"Prije Zagreba prva službena posjeta je bila Briselu. Željeli smo na simboličan način pokazati šta su prioriteti naših vanjskih politika. BiH je zemlja koja ima euroatlantske ambicije. Imamo momentum dobijanjem kandidatskog statusa koji nije posljedica naše dobre političke priče nego šire geopolitičke priče", kazao je Konaković.
Istakao je da euroatlantski put nema alternativu. Dodao je da će se danas sastati i sa premijerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem i sa predsjednikom ove zemlje Zoranom Milanovićem.
"Doček tri u hijerarhiji najviša zvaničnika Hrvatske znači da je ova naša priča dobro došla i da imamo ispružene ruke i dolazimo ispruženih ruku iz BiH da u ovoj regiji smirujemo političke tenzije i otvaramo perspektive za ozbiljne ekonomske procese", rekao je Konaković.
Naglasio je da su razgovarali o južnoj interkonekciji, jadransko-jonskoj autocesti, aerodromu u Trebinju i Izbornom zakonu BiH.
"Plan nam je da do zajedničke sjednice koju zaista pozdravljam, mislim da je odlična ideja predsjedavajuće Krišto i predsjednika vlade Plenkovića da se ona desi u šestom mjesecu ove godine i da do te sjednice potencijalna rješenja za ove probleme o kojima govorimo dugi niz godina iznesemo na sto i da eventualno neka od njih usvojimo", kazao je Konaković.
Dodao je da pokušava politikom kompromisa pokrenuti stvari s mrtve tačke.
"Nama je lakše jer statistike koje gledamo svaki dan tjeraju nas na politiku kompromisa", smatra Konaković.
Istakao je da je tema izbornog zakona vrlo važna i za hrvatske vlasti i za BiH.
"One su dio programa ove nove koalicije. Imaju nekoliko aspekata. ja nisam prvi koji je govorio u svjetlu činjenice da nije fer da Hrvatima u BiH biramo člana Predsjedništva. Prije mene su to govorili i Silajdžić i Bakir Izetbegović, Radončić i reis Kavazović. Interesantno je da je moj stav izazvao puno polemike u javnosti i danas će vjerovatno. Nama nešto posebno te kontroverze ne smetaju", kazao je Konaković.
U nastavku je spomenuo i presude Evropskog suda za ljudska prava.
"Potrebno je cjelovito rješenje kako bismo riješili i pitanje etničke zastupljenosti na pravi način ali i pitanje rješavanja tog diskriminacijskog procesa koji velikom ljudi uopšte ne dozvoljava kandidiranje", smatra Konaković.
Ponovio je svoj raniji stav da je potrebno pomiriti etničko i građansko. Na pitanje o mogućim rješenjima Izbornog zakona rekao je da danas nisu razgovarali o potencijalnim rješenjima.
"Danas nismo razgovarali o detaljima pomenutih tema. Tempirali smo to da sa nekim konkretnim rješenjima do šestog mjeseca izađemo na ovoj zajedničkog sjednici. Neka koja su kompleksnija neće biti ni do tad spremna. U sporazumu koalicionom koji smo zajedno potpisali stoji rok od šest mjeseci od formiranja svih nivoa vlasti na svim nivoima. Što znači da ćemo od imenovanja federalne Vlade imati rok od šest mjeseci da pristupimo pregovorima oko izmjena Izbornog zakona i djelimičnih izmjena Ustava", rekao je Konaković.
Govoreći o južnoj interkonekciji rekao je da je ona prilika za našu zemlju te da on zagovara da BiH bude mjesto susreta Istoka i Zapada.
"Da budemo i mjesto gdje se energetski sektor susreće i obezbjeđuje nam potpunu neovisnost o bilo kome i čini nas potencijalno prostorom koji od toga jako puno zarađuje. Južna interkonekcija jeste jedan od prioriteta i radićemo sve da se ona desi", rekao je Konaković.
Sutra sjednica UO KCUS-a: Slijedi li kraj sage o imenovanju Gavrankapetanovića?
