Putinov katastrofalni rat protiv Ukrajine u brojevima: Osramoćena vojska i ranjena ekonomija
Kijev očekuje da će Moskva pokrenuti ponovnu ofanzivu na proljeće. U pripremama, predsjednik Volodimir Zelenski je pozvao na dodatnu pomoć, oružje i opremu od svojih zapadnih saveznika.
Rat je već prouzročio katastrofalnu štetu Rusiji u mnogim dijelovima društva. Osim gubitaka vojnika i gubitka oružja i opreme, veliki broj Rusa je napustio zemlju ili se odrekao svog državljanstva, a došlo je i do šireg sukoba s međunarodnom zajednicom. Ekonomija je također pretrpjelo udarac zbog zapadnih sankcija.
Keir Giles, stručnjak za Rusiju i viši savjetnik u think tanku Chatham House, rekao je za Newsweek da mnogi izazovi koje rat predstavlja Rusiji nisu trenutni, ali će se osjetiti dugoročno.
"To ne uključuje samo ekonomsku štetu, gdje će sankcijama trebati vremena da djeluju i Rusija može živjeti od zaliha svojih deviznih rezervi određeno razdoblje, već i gubitke u ljudstvu", rekao je Giles. Utjecaj rata "prouzročit će veliki izazov u načinu na koji Rusija nastavlja funkcionirati kao država", dodaje.
Gubici u ljudstvu
Postoje nepoznanice oko ratnih gubitaka Moskve, Kremlj je priznao samo 5.937 vojnih smrti u Ukrajini dosad.
Ta je cifra u suprotnosti s procjenama Glavnog štaba ukrajinskih oružanih snaga, koje svakodnevno objavljuju novosti na Facebooku. Procjenjuje se da od jutra 23. februara 2023. ruski vojni gubici iznose 145.850.
Ukrajinska procjena bliža je broju poginulih i ozlijeđenih vojnika koje je prošlog novembra naveo general Mark Milley, šef Zajedničkog štaba vojske SAD-a.
Milley, najviši oficir u američkoj vojsci, rekao je: "Gledate više od 100.000 poginulih i ranjenih ruskih vojnika. Ista stvar vjerojatno na ukrajinskoj strani. Puno ljudske patnje."
Šef norveških oružanih snaga je 22. januara broj poginulih i ranjenih ruskih vojnika približio 200.000.
"Ruski gubici počinju se približavati broju od oko 180.000 mrtvih ili ranjenih vojnika", rekao je general Eirik Kristoffersen u intervjuu za TV2. Nije pojasnio kako su došli do tih brojeva.
Stručnjak Chatham Housea, Giles opisao je brojke žrtava s obje strane kao "strašne".
Brojke je "teško razlučiti tačne, ali prema svim mjerodavnim izvještajima izgledaju goleme", rekao je. To će "prouzročiti veliki izazov u načinu na koji Rusija nastavlja funkcionirati kao država".
Gubici tenkova i aviona
Institut za proučavanje rata (ISW), think tank sa sjedištem u Washingtonu, saopćo je 9. februara da je Rusija vjerovatno izgubila polovinu tenkova raspoređenih u invaziji na Ukrajinu.
Citirao je podatke nizozemske grupe Oryx koji pokazuju da je 1012 tenkova uništeno, a da su još 546 tenkova zarobile ukrajinske snage.
Ovi gubici predstavljaju otprilike polovinu tenkova koje je Moskva počinila na početku invazije, smatra ISW.
"Ruska vojska mora brzo nadoknaditi ove gubitke tenkova kako bi održala sposobnost vođenja velikog mehaniziranog manevarskog ratovanja uoči vjerojatno pojačanog tempa ofenzivnih operacija u istočnoj Ukrajini", saopćio je think tank.
Međunarodni institut za strateške studije (IISS), sa sjedištem u Londonu, rekao je u procjeni od 16. februar da je oko 50 posto ruskih tenkova T-72B i T-72B3M i mnogo tenkova T-80 uništeno.
Rusija je pribjegla vađenju starije opreme iz skladišta, dodao je IISS, izvijestivši da je procijenjenih 1.700 ruskih tenkova izgubljeno u Ukrajini.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije je 16. februara saopćilo je da je Rusija izgubila oko 130 aviona otkad je pokrenuta invazija punog opsega.
Ekonomski problemi
Godinu dana nakon njegovog rata protiv Ukrajine, čini se da Putinovi ekonomski problemi rastu, prema ciframa ruskog Ministarstva finansija od sedmog februara.
Vladino ministarstvo saopćilo je da je budžetski deficit zemlje u januaru porastao na 1,76 triliona rubalja (24,8 milijardi dolara), što po jednoj računici vraća Putinovu ekonomiju 25 godina unazad.
Cifre označavaju najveći budžetski deficit Rusije za prvi mjesec u godini barem od 1998. godine, izvijestio je Bloomberg.
Ministarstvo je saopćilo da su porezni prihodi od nafte i plina pali za 46 posto u januaru 2023. u usporedbi s prošlom godinom, dok je došlo do povećanja rashoda federalnog budžeta za 59 posto zbog rata.
Rusiju je nakon invazije pogodio val međunarodnih sankcija. Dok sankcije uzimaju danak, ekonomija se održalo djelomično zbog viših cijena njegovih glavnih izvoznih proizvoda, plina i nafte.
Giles je za Newsweek rekao da Rusija nije uspjela u prethodna dva do tri desetljeća preurediti i modernizirati svoju ekonomiju kada je za to imala priliku.
"Ogroman priliv novca za energiju sredinom 2000-ih u vrijeme visokih cijena nafte mogao se iskoristiti za diverzifikaciju i inovacije u ruskoj ekonomiji i učiniti je manje ovisnim o sirovinama, posebno hrani i energiji - što je naravno rok trajanja s obzirom na napore drugih zemalja da se odviknu od fosilnih goriva", rekao je.
"Ta prilika nije iskorištena, što znači da je dugoročno nekonkurentnost ekonomije još jedan izazov zbog kojeg će Rusija još više nazadovati u smislu relativne moći u usporedbi s drugim državama", dodao je Giles.
Pridruživanje novih država NATO savezu
Švedska i Finska službeno su podnijele zahtjev za članstvo u NATO-u—zadajući udarac Putinovom cilju da iskoristi invaziju na Ukrajinu kako bi odvratio druge nacije od pridruživanja vojnom savezu.
Njihove zahtjeve ratificirali su svi saveznici osim Mađarske i Turske. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan signalizirao je da bi mogao ratificirati finsku prijavu, dok je zaustavio Švedsku.
Dana 16. februara, generalni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, rekao je da je "vrijeme sada" da Turska ratificira oba zahtjeva.
Globalna pomoć Ukrajini u odnosu na rusku vojnu potrošnju
Ukrajina je primila milijarde dolara pomoći u borbi protiv Putinovih snaga.
Prema podacima koje je objavio njemački Institut za globalnu ekonomiju Kiel, svjetska pomoć dana Ukrajini tijekom rata iznosila je 143,6 milijardi eura do 15. januara.
SAD je najveći donator Ukrajini u smislu ukupne finansijske pomoći.
U međuvremenu, ruski izdaci za rat drastično rastu. Prema Wilson Centeru, think tanku u Washingtonu, Kremlj je očekivao da će vojna potrošnja dosegnuti 3,5 triliona rubalja (46,7 milijardi dolara) prošle godine.
Think tank je rekao da je vjerojatno da je potrošnja stvarno premašila tu razinu do septembra prošle godine.
"Ovo je samo dio vojne potrošnje, koja je u ruskom budžetu maskirana kao potrošnja za zdravstvo, obrazovanje, mirovine, industriju i tako dalje. U 2022. bi vojni izdaci mogli premašiti 5 posto BDP-a, maksimum od raspada SSSR", rečeno je.
U novembru 2022. Forbes Ukrajina procijenio je da je Rusija u prvih devet mjeseci rata potrošila 82 milijarde dolara na invaziju.
Bijeg Rusa iz Rusije
Invazija je izazvala masovni egzodus ruskih građana koji žele izbjeći regrutaciju ili političku represiju.
Putinova deklaracija "djelomične mobilizacije" 21. septembra izazvala je demonstracije u cijeloj državi i natjerala Ruse da bježe preko granice u druge države kao što su Gruzija, Finska, Kazahstan i Mongolija.
Procjenjuje se da je između 500.000 i jedan miion Rusa napustilo zemlju od početka rata, prenio je Washington Post u januaru. Novine su dodale da je broj jednak iseljavanju nakon komunističke revolucije iz 1917. godine i kolapsa Sovjetskog Saveza 1991. godine.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je 8. februara da je broj ruskih državljana koji su se odrekli svog državljanstva dosegao trogodišnji maksimum 2022. godine. Prošle godine 4.306 Rusa je odustalo od državljanstva, saopćilo je ministarstvo, prenosi Newsweek.
