Dolazi li kraj Erdoganove vladavine: Može li opozicioni kandidat pobijediti na izborima u Turskoj?
"Malo je teško dobiti jasnu sliku kakav je stav naroda ukoliko se fokusiramo na medijsko izvještavanje. Ono što treba znati jest da većina medija, izuzev nekoliko marginalnih, su provladini, to je odveć poznata stvar. Ono gdje se najviše može pratiti puls naroda su najčešće socijalne mreže, ali to je jedno ogromno more gdje je teško steći jasnu sliku. Ono što možemo vidjeti na socijalnim mrežama da je javnost poprilično polarizovana i podjeljena", rekao je Muhasilović.
On ističe da je njegovo lično mišljenje da je trenutna vlast u odnosu na prethodne garniture uradila najviše u pokušajima da anulira štetnost zemljotresa.
"Vlada je prethodnih godina dosta u uložila i u kontrolu gradnje, mada ne dovoljno. Još više je uložila u određene institucije kao što je AFAD, koje su zadužene za reakcije nakon elementarnih nepogoda", kazao je Muhasilović.
Generalno gledajući, u desetak općina koje su zahvaćene posljedicama zemljotresa na istoku Turske, AK Partija je uživala popriličnu podršku. Naš sagovornik smatra da će posljedice zemljotresa biti glavna tema oko koje će sukobljavati vlast i opozicija tokom predizborne kampanje u vezi predsjedničkih izbora koji se održavaju u maju.
"Opozicija će koristi dva nezadovoljstva, ekonomsko, uzrokovano inflacijom koja traje od 2018. godine i ovo koje je nastalo zbog zemljotresa", ističe Muhasilović.
Govoreći o najjačoj opozicionoj partiji, Republikanskoj narodnoj stranci (CHP), čiji osnivač je Kemal Ataturk, ističe sa je to stranka koja je stvorila Republiku Tursku i prva je u zemlji.
"Do 1946. bila je jedina stranka u Turskoj dok se nije uvelo suštinsko višestranačije, iako su i ranije postojale neke stranke, ali pod kontrolom Ataturka. Tada je uveden i liberalni ustav koji je omogućio višepartijski sistem. CHP je izgubila prve izbore i nije nikad više došla na vlast do dana današnjeg. Krajem 80-tih CHP je djelovala pod drugim imenom (Socijaldemokratska partija)", rekao je Muhasilović.
Početkom 2000-tih Erdoganova AK Partija odnosi veliku pobjedu na izborima, a kao jedina opoziciona stranka u parlament ulazi i CHP.
"Turska je tada u praksi ušla u dvopartijski sistem i sve snage koje su bile sekularne počele su podržavati CHP, te je od tada ona okupljala više različitih ideoloških frakcija od komunista, socijaldemokrata pa sve do nacionalista. U tim okolnostima počele su se formirati razne interesne grupe unutar stranke. Jedna od takvih grupa su bile alevije koje čine skoro 20 posto turskog stanovništva. Izrazito su sekularno orjentisani. Trenutni predsjednik Kemal Kilicdaroglu je predstavljao alevijski lobi unutar CHP-a koji je vremenom prevladao", rekao je Muhasilović.
Kilicdaroglu je već 20 godina lider stranke i u više navrata je gubio izbore protiv Erdogana. Međutim, trenutno postoji savez šest stranaka okupljenih oko CHP-a tzv. Sto šestorke.
"Postoje četiri kandidata unutar 'šestorke', Kilicdaroglu je jedan od kandidata i nije najjači kandidat jer je nekoliko puta gubio protiv Erdogana. Drugi je gradonačelnik Istanbula Ekrem Imamoglu koji se smatra za najslabijeg kandidata. Treći kandidat je Meral Akšener iz Stranke nacionalističkog pokreta, a četvrti je gradonačelnik Ankare Mensur Javaš koji je i najjači od sva četiri kandidata", ističe Muhasilović.
Naš sagovornik tvrdi da postoji teorija da je presuda protiv Imamoglua donesena da bi se šestorka okupila oko njega kao najslabijeg kandidata da bi Erdogan imao što veće šanse da odnese pobjedu na izborima.
"Izgleda da taj blef nije upalio Erdoganu jer se čini da se Kilicdaroglu nameće kao najjači kandidat, iako je za predsjednika AK Partije on poželjnija opcija nego Javaš", smatra Muhasilović.
Dodaje da Javašova popularnost leži u tome da se pokazao kao dobar gradonačelnik i da je desničar, što je poželjnija opcija u turskom društvu.
"Postoji mogućnost da se odgode izbori. Međutim, oni su već najavljeni", rekao je Muhasilović.
Izborne ankete pokazuju da je Erdogan izjednačen sa opozicijom, ukoliko bi ona predložila Javaša za kandidata.
"Po anketama se čini da Erdogan ostale kandidate dosta ležerno može pobijediti. Moje predviđanje je da će AK Partija u parlamentu dosta pasti. Međutim, u Turskoj je na snazi predsjednički sistem. Ukoliko AKP i padne najvjerovatnije da će Erdogan u drugom krugu ostvariti pobjedu", smatra Muhasilović.
