Kraj slobode medija

Zaštita interesa ili gušenje nezavisnih medija: Šta predstavlja novi Zakon o kleveti i uvredi u RS-u

Piše: Irmana Mujezin
© Shutterstock
© Shutterstock
Piše: Irmana Mujezin
06.03.2023. u 09:03

Vlada Republike Srpske planira vratiti klevetu i uvredu u Krivični zakon tog entiteta. Ta odluka izazvala je burnu reakciju javnosti i medijskih radnika.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik je krajem 2022. godine najavio izmjene Krivičnog zakona u ovom entitetu, a sada vidimo da se njegove riječi sprovode u djelo.

Vlada Republike Srpske usvojila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS-a, kojim se uvode nova krivična djela protiv časti i ugleda, odnosno krivično djelo uvrede i klevete. Ministar pravde RS-a Miloš Bukejlović je nakon sjednice poručio da će za ova djela biti predviđene kazne od 5.000 do 50.000 KM.

Sada u Republici Srpskoj za uvredu drugoga podiže se krivični postupak, a kazna iznosi od 5.000 do 20.000 KM. Ako je ovo djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili drugih sredstava javnog informisanja ili na javnom skupu ili na drugi način, osoba će se kazniti novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 KM.

Prema novom članu, ko o drugom iznosi ili pronosi nešto neistinito što može škoditi njegovoj časti ili ugledu, znajući da je to što iznosi ili pronosi neistina, kaznit će se novčanom kaznom od 8.000 do 30.000 KM. Ako je ovo djelo učinjeno putem štampe, radija, televizije ili putem društvenih mreža, kaznit će se novčanom kaznom od 15.000 do 80.000 KM. Ako je ono što se iznosi dovelo do teških posljedica za oštećenog, učinilac će se kazniti novčanom kaznom od 20.000 KM do 100.000 KM.

Zaštita prava ili gušenje slobodnog novinarstva?

Drakonske kazne i mogućnost krivičnog gonjenja novinara zbog klevete i uvrede zabrinula je mnoge.

Duška Jurišić, zamjenica ministra za izbjeglice i raseljena lica, uputila je pismo ministru pravde RS-a Milošu Bukejloviću u kojem navodi da sudeći bar prema onom što su saopštili javnosti, nije prezentirano kakvu posljedicu može da izazove krivično djelo uvrede, da li je riječ o uznemirenosti, psihosomatskim poremećajima, da li i ko dokazuje povredu ugleda, da li je potrebno dokazati materijalnu i druge oblike nematerijalne štete. Ako nema protivpravne koristi ili ako nije nanesena šteta, u tom slučaju nema ni djela. Kazne za uvredu do 50.000 KM te za klevetu do 30.000 KM mogu za cilj imati samo jedno, a to je finansijska likvidacija medija.

Ona je u svom pismu pozvala ministra da hitno povuče novi Nacrt zakona.

Reagovao je i Upravni odbor BH novinara te je upozorio da proces kriminalizacije klevete koji su pokrenule vlasti u Republici Srpskoj predstavlja otvoreno gušenje slobode medija i nezavisnog, istraživačkog novinarstva u tom entitetu.

"Činjenica da su vlasti RS-a odlučile kroz izmjene postojećeg zakona odrediti čak i visinu novčanih kazni za klevetu, te da su predviđene kazne znatno veće od iznosa koje su sudovi u BiH do sada presuđivali po tužbama za klevetu, predstavlja ništa drugo do institucionalni pokušaj zastrašivanja novinara i medija, posebno onih koji kritički pišu o potezima vlasti, gušenje slobode medija i uvođenje (auto)cenzure", navodi Upravni odbor BH novinara.

Šta se može smatrati klevetom i uvredom?

Prema postojećem Zakonu o zaštiti od klevete Republike Srpske, kleveta predstavlja prouzrokovanje štete ugledu fizičkog ili pravnog lica iznošenjem ili pronošenjem izražavanja nečeg neistinitog, identifikujući to lice trećem licu.

Dok je kleveta definisana zakonom, za uvredu definicija u Zakonu RS-a ne postoji.

Advokan Ahmet Efendić je pojasnio da pravna definicija uvrede bi bilo izražavanje koje predstavlja neopštivanje dostojanstva drugog, njegovo omalovažavanje.

Nezavisne mediji bi morali staviti ključ u bravu

Advokat Ahmet Efendić je za Klix.ba poručio da iako u nekim evropskim zemljama klevetu svrstavaju u krivično djelo, praksa je evropskog suda da se kleveta mora dekriminalizirati.

"Mislim da je ovaj nacrt retrogradan i da nije nešto što predstavlja standard EU i imat će izuzetno štetan utjecaj. I sada u RS-u imate izuzetno jak utjecaj centralne vlasti. Imate neke primjere medija i osoba koji se usuđuju kritikovati vladu kojima i sada nije lako i sada imaju tužbe za klevetu, ali kazne su od par stotina do par hiljada maraka. Sada, pored drakonskih novčanih kazni dodatni teret će stvoriti i činjenica da se protiv vas vodi krivični postupak i 99 posto medija bi moralo staviti ključ u bravu. Dovest će do autocenzure i ostat će medije koje govore isključivo afirmativno o vladi, a oni opozicioni neće se usuditi da govore", poručio je advokat.

Dodik pokušava novinare disciplinovati i pretvoriti u portparole Vlade, Dodika i hiljade malih Dodika

Slađan Tomić, novinar portala Buka.ba je za Klix.ba rekao da je ovaj Nacrt zakona obrazložen je na vrlo perfidan način.

"Zakon se pravda smrću mladića Mladena Dulića. I to je dio zakona koji se meni ne čini sporan", rekao je Tomić.

Upitno je i unošenje ličnih i porodičnih prilika koje je kažnjivo od 10.000 KM do 120.000 KM. Postavlja se pitanje šta je to lična i porodilna prilika?

"Da li to znači da ne možemo pisati o korupciji i nepotizmu kada ministri dodjeljuju psolove i tendere supružnicima, djeci, ljubavnicama, kumovima...?", upitao je.

Još jedan problem nastaje zbog činjenice da u zakonu stoji da nema krivičnog djela iz članova 208a do 208b, ako se radi o uvredljivom izražavanju ili iznošenju nečeg neistinotg u naučnom, stručnom, književnom djelu, u vršenju dužnosti propisane zakonom, novinarskog poziva, političke ili druge javne ili društvene djelatnosti, ako iz načina izražavanja ili iz drugih okolnosti proizlazi da to nije učinjeno u namjeri omalovažavanja, ili ako lice dokaže istinitost svog tvrđenja, ili da je imalo osnovanog razloga da povjeruje u istinitost onoga što je iznosilo.

"Imamo novi problem, što će sudovi odlučivati o namjeri. I to je nešto što treba da nas brine. Pa sjetite se samo klevete Milorada Dodika prema Tanji Topić. To je očigledna kleveta protiv časti i ugleda, huškanje, crtanje mete na čelo, pa ako mene pitate i ugrožvanje sigurnosti. No, sud je oslobodio Milorada Dodika, za sud nije bilo sporno što Dodik naziva Tanju Topić njemačkim agentom. I u ovom zakonu nema odgovornosti za političare", naglašava Tomić.

Slađan Tomić je uvjeren da će ovo itekako utjecati na pojavu autocenzure i ograničit će medije.

"Jer znate aspurd je da vi ne možete pisati o indicijama i dokazima o nečijem kriminalu, korupciji, nepotizmu… ako za to ne postoji sudska presuda. Pa mi nismo tužioci ni sudije, mi smo novinari. Dodik pokušava novinare disciplinovati i pretvoriti u portparole Vlade, Dodika i hiljade malih Dodika. To nije demorkatija, to nije sloboda govora. Žalosna je inertnost međunarodne zajednice koja se ponaša kao kameni spavač", poručio je.

Kada će Zakon stupiti na snagu?

Nakon što je Vlada usvojila Nacrt zakona u nastavku procedure bit će potrebno i da ga usvoji Narodna skupština RS-a.

Sada slijedi javna rasprava na kojoj će se razjasniti brojna pitanja vezana za nove izmjene. I ukoliko Skupština usvoji Nacrt, nakon objavljivanja u Službenom glasniku Zakon će stupiti na snagu.

Novinari u oba entiteta svakodnevno rade pod ogromnim pritiskom i suočavaju se sa prijetnjama i ucjenama. A danas vidimo novi primjer povećanja tog pritiska i gušenja slobode medija, slobode izražavanja i slobode govora, vidimo nove poteze vlade koja pokušava da ućutka svakoga ko može i ima pravo da je kritikuje.

39