Kada će Banja Luka dobiti Povorku ponosa? Grad s historijom gušenja protesta još nespreman
Organizatori Bh. povorke ponosa svake godine razmatraju mogućnosti organizovanja ovog događaja u većim bh. gradovima, ali redovno nailaze na brojne prepreke.
Jedan od organizatora povorke ponosa Mirza Halilčević rekao je za Klix.ba da je jedan od najvećih izazova tokom organizacije povorke ponosa predstavlja upravo administrativni dio koji uključuje sastanke sa institucijama, vatrogascima, policijom i slično.
"Mi svake godine imamo interno raspravu o tome da li su u nekim gradovima stvoreni uslovi i mi smo do sad kroz naš rad razmatrali različite opcije. Bitno je naglasiti da povorka mora imati ljudstvo u gradu gdje želi organizovati sam događaj. Mi smo do sad razmatrali i Banju Luku i Tuzlu i Mostar. Ono što je nama bitno da imamo na neki način trasiran put u kontekstu neke saradnje sa institucijama, da imamo organizacije koje bi mogle iznijeti taj administrativni dio koji podrazumijeva sastanke sa institucijama", rekao je.
Dalje ističe da u ovom trenutku jedino Sarajevo ispunjava te uslove. a Banja Luka nije opcija upravo iz navedenih razloga.
"Tamo postoje savezničke organizacije sa kojima mi radimo, međutim oni nisu isključivo organizacije LGBT zajednice, već rade i sa drugim marginalnim zajednicama i to predstavlja otežavajuću okolnost jer mi nemamo direktno ljudi koji bi se angažovali samo na tome", rekao je.
Mirza Halilčević je poručio da bez obzira na to da nemogućnost organizovanja povorke ponosa, organizacija se trudi biti prisutna u većini bh. gradova.
"Trudimo se biti prisutni u drugim gradovima u smislu događaja jer nam je bitno kakva su iskustva zajednica u drugim gradova, ali sama povorka u administrativnom i aktivističkom smislu jako je zahtjevna. Čak i u Sarajevu se pojavljuju novi izazovi. Stoga Banja Luka trenutno nije opcija, ali svakako opcija da nastavljamo organizaciju događaja i da nastavimo komunicirati sa zajednicom iz svih dijelova Bosne i Hercegvoine", rekao je.
Sada se u Banjoj Luci planiraju dva događaja. 17. i 18. marta planira se projekcija sjajnog britanskog filma "Pride" o solidarnosti tamošnjih rudara i zajednice iz 80-tih godina, a nakon projekcije je planiran i party za sve koji žele u taj prostor slobode.
Iako u Banjoj Luci ne postoji organizacija koja se bavi isključivo LGBT zajednicom, brojne organizacije koje se bore za ljudska prava ne zaboravljaju na njih i promovišu na brojnim događajima.
Upravo je to bio razlog zašto je uprava grada Banja Luka izbacila osmomartovski marš u organizaciji udruženja "Oštra nula" zajedno sa prijateljskim udruženjima iz gradskog programa.
"Udruženje 'Oštra nula' je prije nekoliko dana objavilo saopštenje u kojem navodi da Grad Banja Luka izbacio događaj 8. mart iz tog gradskog programa. Zapravo je problem u organizaciji osmomartovskog protesta nastao zato što su nosili obilježja LGBT zajednice i Pravde za Davida. I sama izjava gradonačelnika Draška Stanivukovića da se za vrijeme njegovog mandata neće održavati povorka ponosa dodatno sužava već suženi prostor. Koliko se sjećam on je tokom proslave svoje pobjede obećao da će glavni trg osloboditi i kreirati slobodni prostor, a onda vidimo da se to odnosi na selektivnu primjenu. Očito da je taj prostor slobodan samo za one koji se na neki način mogu smatrati podobnima u političkom smislu. Negdje je i Milorad Dodik imao dosta sličnih izjava. U RS-u ne postoji ili postoji jako mali prostor gdje se može graditi ta podrška", rekao je Mirza.
Poručio je da kontekst Banje Luke i RS-a je specifičan zbog "backgrounda gušenja kulture protesta."
"Vidjeli smo da je to bio slučaj i sa protestom Pravda za Davida gdje smo imali posljedično najrazličitije oblike torture nad atktivistima koji su zagovarali da to bude slobodan prostor gdje će aktivisti moći adresirati zahtjeve. Znamo i za slučajeve kada su im pisali prekršajne prijave samo zato što su sjedili na trgu. U aktivističkom smislu je taj prostor vrlo čist. Čak i taj napad 8. marta je bio vrlo namijenjen, vrlo osmišljen i sistemski kada je oteta LGBT zastava. Ne organizacije, ali skupine ljudi. To je jedna poruka koja se šalje aktivistima ko je dobrodošao, a ko nije u javnom prostoru. Ali, koliko vidim, aktivisti u Banjoj Luci, ali i regionu, i dalje naporno rade. Čuo sam se s nekima od njih jer je to bila jako stresna situacija, ali vidim da ih to nije pokolebalo i da i dalje stoje iza svojih ciljeva", rekao je.
Napominje kako je situacija u Federaciji BiH, odnosno konkretno u Kantonu Sarajevo malo drugačija.
"I tu postoje političke stranke koje kalkulišu sa svojom podrškom, ima i onih koji otvoreno kritikuju, ali ima i onih koji su otvoreno stali uz nas", kaže Halilčević.
Nada da će se jednog dana prava LGBT osoba prihvatiti u potpunosti. Bez obzira na još uvijek veliki broj uvreda i osuda, vidimo i veliku razliku između izjava prije 10 godina i izjava danas koji nisu toliko radikalni.
"Sve je manji broj prijetećih poruka i zastrašivanja i to je za nas pokazatelj da se atmosfera koliko toliko normalizira. To se odnosi na cijelu državu, pa tako i na RS. Mislim da je napad u Banjoj Luci rezultat dogovora pojedinaca, a ne nekih radikalnih organizacija", zaključio je Mirza.
Organizacija Bh. povorka ponosa već godinama organizuje brojne događaje širom Bosne i Hercegovine radi promocije prava LGBT zajednice i svakodnevno radi na pružanju posrške i zaštiti LGBT populacije. Povorku u Sarajevu ove godine su zakazali za 24. juni.
