Prva transverzala
198

Posjetili smo gradilište tunela Kobilja Glava kojim bi se saobraćaj u Sarajevu trebao znatno poboljšati

Piše: Benjamin Redžić
Izgradnja tunela Kobilja Glava (Foto: D. S./Klix.ba)
Izgradnja tunela Kobilja Glava (Foto: D. S./Klix.ba)
Iskopana su 123 metra desne tunelske cijevi sarajevskog tunela Kobilja Glava čije smo gradilište posjetili. Videoprilogom smo zabilježili proces izgradnje, a nadležni su obrazložili o kakvim radovima je riječ.
Tunel Kobilja Glava je dio buduće saobraćajnice, Prve transverzale, kojom će se centar Sarajeva, tj. Marijin Dvor povezati sa Vogošćom. Tunel će biti između naselja Šip i Hotonj. Obje tunelske cijevi bit će duge skoro 700 metara, a izgradnja će koštati 31 milion eura. Novac je osiguran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Radovi su počeli u ljeto prošle godine. Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta (SDP) je zadovoljan dinamikom radova, tj. onim što je do sada urađeno.

Inžinjer Emir Delibašić iz kompanije Euro-Asfalt, koja je izvođač radova, napomenuo je da će tunel, osim saobraćajnice, imati pješačku i biciklističku stazu te da zbog toga način izgradnje nije kao kod izgradnje većine tunela - bit će širi za dva metra nego tuneli na autoputevima.

Govoreći o izazovima u izgradnji, ukazao je da se tunel gradi ispod prostora na kojem se nalazi skoro 500 stambenih građevina te da radove otežava i sama struktura zemljišta. Prema njegovim riječima, iskopavanje prvih 30 do 50 metara je bilo posebno teško. Tu su i izazovi koji se ne mogu predvidjeti.

Delibašić je naglasio da se u prosjeku do sada iskopavalo dva do 2,4 metra tunela. Napominjemo da je rok za izgradnju dvije godine te da bi uskoro trebalo početi iskopavanje i druge cijevi.

Problemi u izgradnji Prve transverzale

Šteta je ukazao da će od tunela Kobilja Glava do Hotonja biti napravljena i saobraćajnica duga 700 metara. Kao najveću poteškoću u izgradnji Prve transverzale je istakao neriješene imovinsko-pravne odnose na prostoru na kojem saobraćajnica treba biti. Tim pitanjem se bave Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo i općine.

Resorni ministar uvjerava da ministarstvo čini sve što može kako bi se ovaj projekat, koji datira iz 80-ih godina, što prije konačno realizovao. U prilog tome je podsjetio da se već grade dionice Prve transverzale na kojem su riješeni imovinsko-pravni odnosi.

Šta je Prva transverzala

Očekuje se da će se ovom cestom sa dvije trake u oba smjera znatno poboljšati saobraćaj u glavnom gradu. Bit će duga više od pet kilometara te će biti na trasi od Američke ambasade i Srednje mašinske tehničke škole, preko Koševskog Brda, Velešića, Bara, Šipa i Hotonja do Vogošće.

Prvom transverzalom bi se trebao rasteretiti magistralna cesta M18 kojom su povezani Sarajevo i Vogošća. S obzirom na to da će ova transverzala biti povezana sa autoputem, olakšat će se ulaz, odnosno izlaz iz grada.

Još jedan od razloga zbog kojeg se očekuje rasterećenje saobraćaja jeste skoro ponovno uspostavljanje trolejbuskog prijevoza preko M18 do Vogošće. Izgradnjom Prve transverzale, kretanje trolejbusa bi trebalo biti znatno brže. Opravdano je očekivati i to da će poboljšanje javnog prijevoza u ovom dijelu Kantona Sarajevo značiti manje korištenje privatnih automobila.