"Ne možemo srebrnim metkom riješiti pitanje pravednosti. Svaka država ima mogućnost ispregovarati pravednost. No, ekološka osviještenost mora da postoji", rekao je.
Osvrnuo se na to koliko je zelena energija zaista zelena, jer i eksploatacija litija, koji je neizostavni dio baterija za uređaje koje koristimo svaki dan, nameće to pitanje.
"Potrebna nam je neka tranzicija. Vjerujem da će tehnologija za 20-30 godina biti mnogo zelenija od ovih tranzicijskih koje imaju ugljični otisak, ali su u proizvodnom aspektu zaista zelene (prilikom proizvodnje struje). Malo se spominje vodik kojim će se također omogućiti tranzicija", ukazao je.
U Bosni i Hercegovini, kao i u ostalim dijelovima svijeta se energetska tranzicija, obnovljivi izvori energije navode kao urota protiv ljudi. Vlačić je kazao da nije znao da takva paradigma postoji u Bosni i Hercegovini te je istakao ono što je on primijetio.
"Često putujem u Hercegovinu i vidim da obnovljivi izvori energije uzimaju maha. Nebo iznad Mostara je jedno od najčišćih, najprikladnijih za solarne elektrane", konstatovao je.
Prema njegovim riječima, možda postoje kontrastruje kojima je u interesu da se održe postojeća energetska postrojenja.
"Obnovljivi izvori nisu urota. Ako Kina ide ka obnovljivim izvorima energije, onda ne znam zašto bi u Bosni i Hercegovini to bila konspirativna tema. Kina kao najveći svjetski proizvođač energije svoju strategiju vanjskih odnosa temelji na obnovljivim izvorima energije. Bosna i Hercegovina može imati energetsku nezavisnost na obnovljivim izvorima. Druga stvar je dinamike obnovljivih izvora", poručio je.
Osvrnuo se na to koja zemlja Zapadnog Balkana, kojem pripada i Bosna i Hercegovina, ima najbolje potencijale za korištenje obnovljivih izvora energije.
"Dojam je da su Hercegovina, Crna Gora i Dalmacija pogodnije za solarne elektrane. Načelno jeste tako, ali sjeverni krajevi Bosne i Hercegovine, Srbije i Hrvatske su jednako dobri za solarne elektrane. One su sve učestalije na sjeveru Hrvatske. Njihov problem je pregrijavanje na jakom suncu. Tada gube na učinkovitosti", kazao je.
Istakao je još jedan problem sa solarnim elektranama, za koji je naveo da bi mogao biti rješiv i sljedećih pet do deset godina.
"Drugi problem solarnih elektrana jeste da njihova koncentracija nameće pitanje distribucije struje prema ostalim krajevima zemlje. To je problem ako ne postoje distribucijski pravci. U Hrvatskoj se taj problem namjerava riješiti tako što će se struja iz solarnih elektrana trošiti za lične potrebe ili da se iskoristi za proizvodnju zelenog vodika. To su tehnologije na koje možemo računati na pet do deset godina", zaključio je.
Vlačić je jedan od učesnika ESG samita za Zapadni Balkan, a koji je ove sedmice održan u Crnoj Gori - posvećen je ekonomskom razvoju zasnovanom na zaštiti okoliša i socijalnoj pravednosti. Univerzitetski je profesor iz Hrvatske, sa dugim iskustvom u razvoju inovacija, industrijskih politika i komercijalizaciji tehnoloških proizvoda.
Konferencija "Horizonti kapitala": ASA Banka okupila ključne aktere tržišta kapitala u BiH
