Prije 43 godine umro je Tito, a Jugoslavija zanijemila: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna biti Bosna
"Umro je drug Tito. To su večeras saopštili Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije i Predsjedništvo Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije radničkoj klasi, radnim ljudima i građanima, narodima i narodnostima Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije", kazao je Miodrag Zdravković voditelj na TV Beograd.
Život u Jugoslaviji se zaustavio, a svijet su obišle scene sa utakmice Hajduk- Crvena Zvezda, igrači su plakali, bacali se po igralištu i čupali travu, a stadionom je odjeknulo "Druže Tito mi ti se kunemo".
Sahrana Maršala Tita je bila jedna od najvećih u historiji. Više od 200 stranih delegacija stiglo je 7. maja kako bi se poklonilo kovčegu jednog od najvećih svjetskih lidera. Sahranjen je dan poslije uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja 700 000 ljudi, četiri kralja, pet prinčeva, šest predsjednika parlamenta, 31 državni predsjednik, 22 premijera i 47 ministara, a među njima su bili i Saddam Hussein, Jaser Arafat, Leonid Brežnjev, Margaret Thatcher i Helmut Schmidt.
Kao vođa partizanskog pokreta u Drugom svjetskom ratu uspio je da jugoslovenske narode pozicionira na pravu stranu historije i od Jugoslavije načini jednu od država pobjednica u Drugom svjetskom ratu.
Uporan otpor okupatoru od Tita je stvorio svojevrsnu legendu kojeg su cijenili svi članovi antifašističke koalicije, a od partizanskog pokreta nastala je armija koja je nacističke i okupatorske snage protjerala sve do Austrije.
Svojom ulogom u Drugom svjetskom ratu Josip Broz Tito je već bio upisao ime na listu sa drugim liderima antifašističke koalicije kao što su bili Winston Churcill, Franklin Delano Roosvelt, i Žak de Gol.
Svoj pobjednički put Tito je nastavio i nakon Drugog svjetskog rata u odbrani Jugoslavije od nasrtaja Staljinovog Sovjetskog saveza i odbacivanju toga da država postane samo satelit kao druge države u istočnom bloku.
Svoj međunarodni prestiž je dodatno povećao stvaranjem Pokreta nesvrstanih, ideje da države uglavnom nedavno oslobođene od kolonijalne vlasti ne moraju biti dio jednog od dva hladnoratovska bloka.
Bosna i Hercegovina je u Kraljevini Jugoslaviji prestala da postoji kao politička formacija, a istu politiku je nastavio i zločinački režim NDH sa uništavanjem bilo kakve ideje o bosanskohercegovačkoj posebnosti. Upravo je Tito odigrao ključnu odluku u tome da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna drugim republikama u Jugoslaviji, kada su postojale i druge ideje.
"Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit’ Bosna. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili od početka, kada smo počeli Narodnooslobodilački rat, imali smo tu namjeru. Tu neka podjela nije imala smisla. Mi smo napravili Federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska. Srbija, Srbija, Crna Gora Crna Gora, Makedonija Makedonija, Slovenija Slovenija. Pa neka bude i Bosna, bez obzira što to nije jedna nacija. Bosna je dakle bila po našem shvatanju prva u obliku jedne socijalističke tvorevine koja nije počivala na nacionalnoj osnovi", govorio je Tito.
Naravno iz biografije Tita ne treba zaboraviti ni greške koje je činio kao što su progoni političkih neistomišljenika, Goli otok, tvrdoglavo insistiranje na socijalističkom privrednom sistemu, nepriznavanje Bošnjaka kao nacije do 70-ih te imenovanje nacije Muslimanskom.
Sjena koju je bacao historijski gorostas Josipa Broza Tita i dalje je vidljiva u svim državama nasljednicama bivše Jugoslavije i iako je preminuo prije 43 godine njegovo i pozitivno i negativno naslijeđe i dalje ima svoj utjecaj na oblikovanje realnosti.
