Da li je realna gasifikacija Tuzle: Građani protiv, ekolozi projekat smatraju nebulozom
Naime, Konaković je sinoć govorio o tome zašto smatra da su plinovodi Istočna i Južna interkonekcija dobri za Bosnu i Hercegovinu. Između ostalog je kazao da bi Istočna interkonekcija omogućila gasifikaciju Tuzle.
Nedugo nakon ovakve izjave reagirali su brojni građani Tuzle koji su stava da je za njih potpuno neprihvatljivo uvođenje plina kao energenta u kontekstu cijena, ako se uzme u obzir da se veći dio stanovništva nalazi u sistemu daljinskog grijanja, posredstvom toplotne pare koja se proizvodi u tamošnjoj Termoelektrani.
Po ovakvom principu, Tuzlaci imaju jedno od najjeftinijh grijanja u našoj zemlji, a uvođenjem plina kao energenta ta cijena bi mogla biti drastično veća.
Prema zvaničnom podatku Javnog preduzeća Centralno grijanje Tuzla, sistem daljinskog grijanja obuhvata 1.966.000 metara kvadratnih grijnog prostora, koje pokriva 198.000 metara cjevovoda.
U sistemu se nalazi 25.980 korisnika, koji su priključeni na 1.635 podstanica. Da bi sistem bio još funkcionalniji te da bi se grijni kapaciteti povećali, lokalna vlast najavila je rekonstrukciju jednog od najvećih parovoda u gradu.
Podijeljenost politika, mišljenje dala i struka
Dok ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković (NiP) smatra da su plinovodi Istočna i Južna interkonekcija dobri za Bosnu i Hercegovinu, njegove tvrdnje opovrgavaju ekolozi, koji su još ranije od Evropske unije zatražili da prestane promovisati upotrebu plina na Zapadnom Balkanu.
Naime, polovinom prošle godine, organizacije za zaštitu okoliša iz regije zatražile su od Evropske unije da prestane, kako su tada naveli, promovisati upotrebu plina na Zapadnom Balkanu. Svoj zahtjev oni su istakli u pismu koji su uputili predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen. Poručili su da EU mnogo više zavisi od ovog energenta nego Zapadni Balkan.
Također, ni cjelokupna bh. politika nije saglasna s novim plinovodima, a konkretno Istočnu interkonekciju problematizirao je i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić (DF). Upravo Istočna interkonekcija, kako to navodi Konaković, omogućila bi gasifikaciju Tuzle.
Ta opcija potpuno je neprihvatljiva za Denisa Žiška iz Aarhus centra BiH. Daljinsko grijanje Tuzle na plin, kako kaže Žiško u razgovoru za Klix.ba, predstavlja čisti populizam koji nema veze s realnošću, činjenicama i dugoročnim planovima razvijanja energetskog sistema, bilo da je riječ o električnoj ili toplotnoj energiji.
Projekat kratkog daha koji ne ide u smjeru dekarbonizacije
Žiško u razgovoru za Klix.ba kaže da je realno da se Tuzla sa trenutnog snabdijevanja toplotnom energijom posredstvom Termoelektrane prebaci na neko od alternativnih rješenja, ali iz obnovljivih izvora.
U tome nema mjesta drugom fosilnom gorivu poput plina, posebno ne uvoznom koje je trenutno izuzetno skupo, a najave su da će cijene biti iste i u narednom periodu, ako ne i veće.
"U periodu kada su naše vlasti preuzele obavezu da dekarboniziraju društvo do 2050. godine, oni razmišljaju i pričaju bajke o uvođenju nove ovisnosti o fosilnom gorivu, koje praktično nije naše. Te nebuloze koje naši političari iznose o nekakvim benefitima Istočne i Južne interkonekcije, koja bi stvorila ovisnost o uvoznom fosilnom gorivu, ne da nema realne osnove, nego je jednostavno bacanje prašine u oči grđanima, kako bi se došlo do nekakvih kredita i para te potrošili vrijeme i sredstva na nešo što ćemo ionako morati prestati koristiti u sljedećih 27 godina, ako ne i ranije", smatra Žiško.
Priče o navedenim interkonekcijama Žiško ocjenjuje populističim izjavama ljudi, za koje kaže da "apsolutno nemaju pojma" o kretanjima u energetskom sektoru Evropske unije kojoj BiH teži. Žiško ističe da našoj zemlji EU ništa ne nameće, jer smo se kao država odlučili da idemo u tu uniju te shodno tome moramo njihova pravila prihvatiti.
"Mi moramo krenuti u proces dekarbonizacije, koja očito mnogim političarima nije jasna, a podrazumijeva prestanaka korištenja fosilnih goriva za bilo šta. Dakle, tu nema više mogućnosti uvođenja bilo kakvih novih fosilnih goriva, nego jednostavno mi sada moramo raditi na ozbiljnim projektima dekarbonizacije energetskog sektora, iako smo to trebali početi prije deset godina", podsjeća Žiško.
Nerealno je pričati o zatvaranju rudnika, a uvoditi novo fosilno gorivo
Naš sagovornik smatra da je nerelano pričati o procesu zatvaranja rudnika i gašenju termoelektrana na ugalj, koje će se zamijeniti uvoznim fosilnim gorivom.
"Nevjerovatno je da neko ko treba voditi ovu državu u nekakav proces tranzicije uopće izlazi sa takvim idejama. Ja razumijem da postoje politički pritisci sa jedne, ali i druge strane, kako bi se ti projekti finansirali, ali oni će, dakle, uzeti kredit koji će vraćati građani BiH. Onda će ti projekti propasti, a mi ćemo vraćati novac koji su oni bacili na te jednostavno nepotrebne projekte. Zašto bismo stvarali novu ovisnost o fosilnom gorivu, a imamo problema da se riješimo od ovisonosti o našem", ukazuje Žiško.
U procesu dekarbonizacije BiH bi morala proizvodnju električne i toplinske energije u potpunosti bazirati na obnovljive izvore. Žiško navodi da svaka sredina ima svoje specifične potencijale i to je ono na čemu bi, kako kaže on, političari trebali raditi, umjesto da traže novce za tendere i infrastrukturne projekte u kojima bi i oni pronašli neku svoju korist.
"Treba prestati lagati građane da ima budućnosti u fosilnim gorivima i početi napokon ozbiljno raditi na dekarbonizaciji energetskog sistema. Nakon toga dolazi nam još veći problem, a to je dekarbonizacija transporta što će uzeti daleko više vremena od dekarbonizacije energetskog sektora. Za sve to imamo svega 27 godina. Dakle, prestanite pričati bajke i počnite raditi kako treba", poruka je Žiška upućena političarima.
Budućnost je u solarima i vjetru, BiH ima velike kapacitete
Nasuprot gasifikaciji, kako navodi Žiško, Tuzla, odnosno Tuzlanski kanton, kao i sve ostale regije u našoj zemlji dokazano imaju potencijale i kapacitete za neke od obnovljivih izvora, među kojima su fotonapon, odnosno solar, vjetar, geotermalna energija, uz ulaganje sredstava u mjere energetske efikasnosti.
Kada je riječ o solaru i vjetru, on navodi da BiH ima kapacitete kojima može višestruko pokriti potrebe naše zemlje za električnom energijom, uz količine koje bi bile dovoljne i za izvoz.
Inače, u Tuzlanskom kantonu je već pokrenuta priča o izgradnji fotonaponskih elektrana, a neki od projekata bi svoju realizaciju trebali doživjeti tokom ove godine. Za solarne elektrane se zalaže i Žiško, ali ne na način kako je to osmislila Elektroprivreda BiH.
"Sada se postavlja pitanje zašto bi Elektroprivreda BiH gradila fotonaponske elektrane na područjima gradova i općina te poslije prodavala tu električnu energiju njima? Zašto gradske i općinske uprave preko svojih javnih preduzeća ne naprave te iste fotonaponske elektrane, koriste tu energiju za svoje potrebe te na taj način smanje račune. Ako privatnik može postaviti na svoju fabriku fotonaponsku elektranu bez Elektroprivrede BiH, zašto to ne bi mogli i drugi? To se može uraditi na svim javnim objektima kako bismo počeli dekarbonizaciju", zaključio je Žiško.
