Borba za zabranu gradnje MHE je trajala 15 godina, a zastupnik SBiH to sada želi ukinuti
Silajdžić je odlučio vratiti Bosnu i Hercegovinu unazad 15 godina i prijedlogom izmjena Zakona o električnoj energiji FBiH traži da se ponovo dozvoli izgradnja mini hidroelektrana, a koja je zabranjena 7. jula 2022. godine.
U članu 42. (Energetska dozvola) stav 3 se mijenja i glasi:
"Energetske dozvole ne mogu se izdati za izgradnju hidroelektrana instalisane snage manje od 3 MW, izuzev za hidroelektrane na gravitacionim vodovodima i lokacije na kojima postoje prethodne pretpostavke izgradnje (na postojećim objektima)".
U šturom obrazloženju Silajdžić je naveo kako Federacija BiH treba iskoristiti prirodni resurs koji posjeduje u vodotocima, ali da od investitora mora tražiti da se poštuju "rigorozne mjere zaštite okoliša". O kojim konkretno mjerama je riječ nije poznato, a o tome da mini hidroelektrane ne donose apsolutno nikakve koristi te da se njima ne može "iskoristiti prirodni resurs" također nema ni riječi.
On poručuje da nije potrebno nužno graditi male hidroelektrane, ali da ipak treba u zakonu ostaviti mogućnost za to. Upravo ta mogućnost koja je godinama zloupotrebljavana je mukom ukinuta prošle godine nakon dugog perioda napora i lobiranja.
Izgranja mini hidroelektrana je u FBiH konačno zabranjena 7. jula 2022. godine, a borba da se ovaj zakon donese trajala je skoro 15 godina. Aktivisti sa terena uspjeli su da dođu do političkih predstavnika da im prezentuju zašto male hidroelektrane u svakoj kombinaciji jedno veliko zlo za naš okoliš, a samim tim i za naše živote.
Lejla Kusturica, direktorica fondacije Atelije za društvene promjene, za Klix.ba je kazala da male hidroelektrane, kojih ima preko 120 u Bosni i Hercegovini, proizvode manje od 2,5 posto električne energije godišnje.
"Njihov energetski doprinos je zanemariv u odnosu na ekološku devastaciju koju mi svakodnevno viđamo na terenu. Preko 10 godina odlazimo i slikamo suha riječna korita, poljoprivredu koja se gasi oko mjesta gdje su izgrađene mini hidroelektrane. To utječe i na stoku. Imamo čitava sela koja se iseljavaju zbog toga. Imamo čovjeka iz Novog Travnika koji je morao da u potpunosti ugasi svoj biznis sa malinama jer više nije imao vode za navodnjavanje", rekla je.
Ona je poručila da ne bi bosanskohercegovački riječni pokret uspio četiri puta ubijediti Parlament Federacije BiH da se zabrane male hidroelektrane da nisu imali tako snažne dokaze sa terena.
Čak i političari širom Bosne i Hercegovine kažu da prije 10 godina izgradnja mini hidroelektrana je izgledala kao dobar put, zelena tranzicija, ali stvarnost je to demantovala. Lokalne zajednice ne dobivaju od toga ništa osim štete.
"Te koncesione naknade su bijedne, a struja koja se otkupljuje subvencionirana je. Mi danas imamo poslije 10-15 godina i toliko izgrađenih malih hidtroelektrana ljude koji se milionske obogatili upravo trpajući naše rijeke u cijevi i uzimajući vodu od običnog svijeta. A onda mi kroz račune za električnu energiju izdvajamo tu naknadu za obnovljive izvore iz koje se kupuje ta struja od njih", rekla je.
A nakon što je više puta dokazano da su male hidroelektrane biznis u kojem je narod Bosne i Hercegovine zeznut, da je to jedna od najgorih otimačina koja se desila i nakon što je došlo do zabrane, sada postoji mogućnost da sve to padne u vodu.
"Toliko se ljudi širom zemlje udružilo jer nema života bez vode. I sada se našao neki zastupnik koji misli da je pametniji od svih političara koji su glasali za ovaj zakon, a da ne govorim o stotinama hiljada ljudi koji su bili uz ovu borbu. Pogotovo zadnje tri godine. On ispada da zna više od cijele riječne aktivističke zajednice i od svih naučnika. Imamo naučnika iz Nacionalne geografije Andreja Gajića koji je išao na rijeku Ugar i ostao iznenađen kako nekome može pasti na pamet da ovakvu rijeku, u kojoj žive insekti koji pokazuju da je to voda prve kategorije, trpa u cijev za neku zanemarivu količinu struje da bi se bogatio", kazala je Kusturica.
Višegodišnjom borbom, prikupljanjem na stotine konkretnih dokaza, aktivisti su pokazalo da se Federacija BiH neće obogatiti izgradnjom ovih projekata, nego će se bogatiti tajkuni.
Također, u svjetlu suša, klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, cijela evropska riječna zajednica podržava borbu za posljednje divlje rijeke u Evropi, a koje se nalaze na Balkanu.
