Erdoganova partija odbacila prijedlog zakona o priznavanju genocida u Srebrenici
Odbijanje je izazvalo žustru raspravu u turskom parlamentu, a aktivisti za ljudska prava smatraju da je jedan od mogućih razloga za ovakvu odluku očuvanje odnosa sa Srbijom.
Stranka CHP, takođe je predložila da se 11. juli proglasi danom sjećanja ali je prijedlog odbila vladajuća koalicija koja ima većinu u parlamentu.
"Ne mogu shvatiti kako su i zašto odbili ovaj prijedlog zakona", rekao je Omer Faruk Gergerlioglu, visoki turski aktivista za ljudska prava i zastupnik iz prokurdske Stranke zelene ljevice, ocijenivši da je to skandalozno.
PARTİMİZİN SREBRENİTSA SOYKIRIMI HAKKINDA GENEL GÖRÜŞME AÇILMASI ÖNERİSİ, AKP VE MHP’Lİ MİLLETVEKİLLERİNİN OYLARIYLA REDDEDİLDİ
— Hasan ÖZTÜRK (@mvhasanozturk) July 12, 2023
Değerli Boşnak kardeşlerim,
Balkanların Türk ve Müslüman bir evladı olarak Srebrenica katliamının soykırım olarak tanınması için TBMM'ye öneri sundum.… pic.twitter.com/jLkiVPFqhx
Istovremeno, Velika narodna skupština Turske objavila je jučer zajedničku deklaraciju u kojoj se osuđuje genocid u Srebrenici.
Zajednička deklaracija kojom se osuđuje genocid u Srebrenici objavljena je uz potpis političkih stranaka državnog parlamenta.
"Iskreno dijelimo neopisivu bol ubijenih u progonu kakav u Evropi nije zabilježen od Drugog svjetskog rata", navodi se u deklaraciji te se dodaje:
"Izražavamo iskreno saučešće ožalošćenim porodicama žrtava i našoj braći Bošnjacima povodom obilježavanja 28. godišnjice genocida u Srebrenici, jedne od najmračnijih stranica u ljudskoj historiji. Najveći zločin u ratu u BiH počinjen je u julu 1995. godine u gradu Srebrenici, koji je odlukom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 819/1993 proglašen sigurnom zonom. Ovaj zločin je odlukom Međunarodnog suda pravde iz 26. februara 2007. godine kvalificiran kao genocid. Osim toga, u odlukama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju navedeno je da je ono što se dogodilo u Srebrenici bio genocid", navodi se u deklaraciji.