Danas glasanje o Zakonu o slobodi pristupa informacijama, civilno društvo ima brojne zamjerke
Ivana Korajlić iz Transparency Internationala kaže kako je na ovaj zakon upozoravano još kada ga je Ministarstvo pravde uputilo u parlamentarnu proceduru i da ima nekoliko spornih objekti, a da su pojedinim oblastima rješenja lošija u odnosu na postojeći zakon.
"Prije svega radi se o vrlo širokoj listi izuzetaka koji su propisani od primjene zatvore, dakle mnogo široj nego što je to sada slučaj i formulisano na način da je podložno raznim interpretacijama kako će javne institucije to tumačiti te ostavlja ogroman prostor za dodatno sužavanje transparentnosti", objašnjava Korajlić.
Korajlić nastavlja govoreći da sa druge strane nije više propisana obaveza provođenja testa javnog interesa u svakom slučaju i čak i kada se radi o izuzecima.
"Posebno sporno je, a na to je upozorila i Delegacija EU, je nadležnost koja je sada data žalbenom vijeću, Vijeća ministara da postupa po žalbama ukoliko institucije odbiju pristup ili onemoguće pristup. Teško je očekivati da tijelo Vijeće ministara bude nazavisno po žalbama koje se rade u institucijama u nadležnosti Vijeća ministara. Sa druge strane ne može žalbeno vijeće Vijeća ministara odlučivati po žalbama odluka drugih institucija poput Suda, Tužilaštva koje bi trebalo da budu nezavisne", kaže Korajlić.
Pojašnjava da je Nacrt još 2021. godine bio na javnim konsultacijama i da je došlo više od 200 komentara iz organizacija civilnog društva, udruženja novinara, međunarodnih organizacija ali ništa od toga nije uzeto u obzir.
"Evropska unija je dala mišljenje vezano za Žalbeno vijeće smatrajući da je to neadekvatno rješenje i da bi trebalo ove nadležnosti dati ili institituciji ombudsmena za ljudska prava koji svakako postupa u predmetima vezanim za slobodu pristupa informacijama ili ići na direktnu sudsku zaštitu. Mi smo pokušali amandmanski djelovati, ali nije bilo podrške za unapređenje", istakla je Korajlić.
O tome što se zakon iznenada našao na dnevnom redu Korajlić kaže da je objašnjenje Ministarstva pravde da je u proceduru upućeno sve što je bilo na čekanju.
"Pokušava se dati privid da se reforme provode, da se zakoni unapređuju i gdje ispada da je bitniji kvantitet nego kvalitet", zaključuje Korajlić.
Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u državnom Parlamentu je kazao da je tačno da postoje zamjerke u javnosti na prijedlog zakona, ali i da je Delegacija EU u direktnom kontaktu sa zastupnicima iz stranaka Trojke pozvala ih da usvoje zakon u ovom obliku i da unatoč nesavršenstvima zakon sadrži niz unapređenja.
Milan Dunović iz DF-a kazao je da na Zakon imaju zamjerke i organizacije civilnog društva i Delegacije EU u BiH.
"Naime, naveli su niz zamjerki kojima su pojasnili da prijedlog zakona nije usklađen sa smjernicama Delegacije i EU direktivama. Smatram da se amandmanski treba zakon uskladiti sa istima, a u suprotnom nećemo podržati ovaj prijedlog", poručio je Dunović,
