Kao razlog traženja izuzeća Dodik je naveo da sumnja u njenu nepristrasnost.
Njegov branilac advokat Goran Bubić podsjetio je da je Dodik 2020. godine bio protiv imenovanja Jasmine Ćosić-Dedović u Međunarodni sud pravde u Hagu.
Dodik se protivio njenom imenovanju jer je, kako je tada tvrdio, bila dio odbrane nekad optuženog za ratne zločine, komandanta srebreničkih jedinica Armije BiH Nasera Orića tokom procesa u Haškom tribunalu.
Borba advokatskog tima predsjednika bh. entiteta dovela je ovu sutkinju u fokus javnosti. Na stranici Suda BiH dostupna je njena biografija, a navedeno je da je pripravnički staž u periodu od 2002. do 2003. godine odradila u Uredu visokog predstavnika u BiH.
Mandat je u tom periodu imao Paddy Ahdown, a ona je nakon odrađenog pripravničkog staža bila angažovana i kao savjetnica.
Ova Sarajka je završila studij prava 2002. godine, a zvanje magistra pravnih nauka je stekla 2012. godine odbranom magistarskog rada na temu "Komandna odgovornost – Statut i praksa Međunarodnog krivičnog tribunal za bišu Jugoslaviju".
Na Pravnom fakultetu UNSA-e je i doktorirala te je 2017. godine odbranila doktorsku disertaciju na temu "Ispitivanje svjedoka u krivičnom postupku".
Kako je navedeno u njenoj biografiji, nakon odrađenog pripravničkog staža angažovana je kao mlađi savjetnik u Uredu visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, a od 2004. do 2008. godine je radila kao pravni pomoćnik na Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju u Hagu.
Dužnost sutkinje Općinskog suda u Sarajevu preuzela je 2010. godine. Na poziciju sutkinje Suda BiH je imenovana u aprilu 2016. godine.
Od aprila 2019. godine je predstavnik BiH u Konsultativnom vijeću evropskih sudija (CCJE).
Višegodišnji je predavač i autor tema na seminarima i edukacijama iz krivičnog i krivično-procesnog prava.
Autor je i koautor više publikacija iz oblasti nasilja u porodici, komandne odgovornosti, maloljetničkog prestupništva, krivičnog djela silovanja, seksualne eksploatacije sa pozicije moći i zloupotrebe opojnih droga.
