Historijski korak ili...?

Saudijska Arabija i Izrael u igri sa visokim ulogom: Normalizacija odnosa i vječni problem Palestine

Hoće li doći do historijskog pomirenja Saudijaca i Izraelaca? (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Hoće li doći do historijskog pomirenja Saudijaca i Izraelaca? (Ilustracija: A. L./Klix.ba)
Piše: V. Karić
23.09.2023. u 21:58

Priča o normalizaciji odnosa između Izraela i arapskih zemalja pokrenuta je još 2020. godine i može se reći kako je do sada bila relativno uspješna. Države su nakon nekoliko decenija uspostavile diplomatske odnose, a i priča o ekonomskoj saradnji sve je češće zastupljena na sastancima.

Međutim, dok je Izrael za sada uspio ostvariti normalizaciju odnosa sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, Sudanom i Marokom, priča koja je i dalje u rangu naučne fantastike odnosi se na uspostavljanje diplomatskih odnosa Izraela sa Saudijskom Arabijom.

Skromne najave, još skromnija djelovanja

Od 2020. godine, paralelno sa procesom normalizacije arapsko-izraelskih odnosa sa nizom zemalja, u pozadini se, u saradnji sa Sjedinjenim Američkim Državama, često razgovaralo i o donošenju najveće i najvažnije odluke koja se odnosi na normalizaciju odnosa sa Rijadom.

Priča o normalizaciji naročito se intenzivirala 2021. godine kada se dogodila i promjena vlasti u Izraelu. Umjesto Benjamina Netanyahua, vladu formirale nešto umjerenije političke opcije, a na čelo ministarstva vanjskih poslova Izraela stigao je Yair Lapid, lider najveće opozicione partije u ovoj zemlji.

Baš u tom periodu, počele su se javljati i intenzivnije priče o normalizaciji odnosa sa Saudijskom Arabijom. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan na nekoliko sastanaka sa saudijskim i izraelskim zvaničnicima potencirao je temu proširivanja Abrahamskih sporazuma.

Ceremonija potpisivanja Abrahamskih sporazuma 2020. godine (Foto: EPA-EFE)
Ceremonija potpisivanja Abrahamskih sporazuma 2020. godine (Foto: EPA-EFE)

Ipak, konstantna previranja unutar Izraela, ali i znatno kompliciranije stvari koje opterećavaju odnose između Izraela i Saudijske Arabije stavile su potencijalni historijski dogovor na "stand by". Vlada Izraela koju je predvodio Naftali Bennett pala je sredinom 2022. godine, a tadašnji šef diplomatije Yair Lapid preuzeo je upravljanje vladom do formiranja nove vlasti.

Krajem 2022. godine, Lapid je govorio o mogućoj normalizaciji odnosa sa Saudijskom Arabijom te je, na iznenađenje mnogih, najavio kako bi se to moglo uskoro i ostvariti.

"Započeli smo dijalog sa Saudijcima kako bismo, u njegovoj prvoj fazi, omogućili izraelskim aviona da prelete zračni prostor Saudijske Arabije te omogućili državljanima Izraela direktne letove za Mekku tokom hadža. Uradili smo i više od toga. Postavili smo temelje da Saudijska Arabija u potpunosti pristupi Abrahamskom sporazumu. Ako nova vlada bude htjela slijediti put koji smo zacrtali, moguće je normalizirati veze sa Saudijcima u bližoj budućnosti. Izrael pruža ruku svim zemljama regiona i poziva ih da grade veze s nama. Uspostavimo odnose i mijenjajmo historiju za našu djecu", rekao je odlazeći premijer Lapid.

Normalizacija sa “nenormalnim”

Međutim, od 2023. godine politička situacija u Izraelu drastično se mijenja. Nekadašnji premijer Benjamin Netanyahu ponovno je preuzeo upravljanje vladom, a da bi opstao duže na sceni, lider stranke Likud bio je primoran napraviti koalicioni dogovor sa ekstremnim desničarima i političkim zvaničnicima koji izraelsko-arapska pitanja i problem gledaju isključivo kroz prizmu izraelskih odnosno jevrejskih interesa.

U tome naročito prednjači aktuelni ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir koji je nekoliko puta podržavao pravljenje izraelskih naselja na Zapadnoj obali. Ben-Gvir je provocirao Palestince I ulaskom na područje Al-Aqse, a šokirao je čak i američke zvaničnike izjavama koje se odnose na prava Izraelaca u odnosu na Palestince, odnosno Arape na Zapadnoj obali.

Itamar Ben-Gvir (Foto: EPA-EFE)
Itamar Ben-Gvir (Foto: EPA-EFE)

"Moje pravo, i pravo moje žene i djece da se kreću putevima na Zapadnoj obali, važnija su od prava na kretanje za Arape. To je realnost. To je istina. Moje pravo na život je ispred njihovog prava na kretanje", rekao je ministar.

U sjeni ovakvih izjava koje su dodatno produbile ionako narušene izraelsko-palestinske odnose te dodatno radikalizirale i jednu i drugu stranu, premijer Izraela Benjamin Netanyahu ponovno je aktuelizirao priču o normalizaciji odnosa sa Saudijskom Arabijom. Naravno, kao i u ranijim pokušajima, veliku ulogu u svemu igraju Sjedinjene Američke Države i administracija predsjednika Bidena koji se još od 2022. godine aktivno posvetio priči o normalizaciji odnosa.

O tome je američki predsjednik govorio i tokom velike diplomatske turneje 2022. godine kada je Biden, u kontekstu priče o nafti i jačanju savezništva protiv Irana, potencirao bližu saradnju Izraela i Saudijske Arabije.

"Bit ću prvi predsjednik koji će letjeti iz Izraela u Džedu. To putovanje će također biti mali simbol novih odnosa i koraka ka normalizaciji između Izraela i arapskog svijeta na čemu moja administracija radi", rekao je Biden prilikom odlaska iz Tel Aviva.

Međutim, iako saradnja Izraela i Saudijske Arabije na prvu djeluje izuzetno primamljivo, djelovanje aktuelne izraelske vlasti, ali i decenijama sporno "palestinsko pitanje" i dalje predstavljaju kamen spoticanja za realizaciju dogovora.

Odnos prema palestinskom pitanju decenijama je predstavljao jedan od glavnih problema u normalizaciji odnosa Rijada i Izraela. Palestinska samouprava (PA) uživala je punu podršku saudijskih zvaničnika, a stavovi kralja Salmana, ali i drugih zvaničnika već godinama su ostali nepromijenjeni - jedino ispravno rješenje jeste ono koje uključuje uspostavljanje dvije države.

U tom kontekstu, ukoliko se uzme u obzir aktuelna vlada Izraela i niz prekršaja, kršenja zakona i nehumanog odnosa prema stanovnicima Zapadne obale, gotovo je pa nemoguće očekivati kako će oni koji čine vlast u Izraelu pristati na eventualne ustupke Palestincima u zamjenu za reguliranje diplomatskih odnosa sa Saudijskom Arabijom.

Premijer Netanyahu, ukoliko se posmatra njegovo političko djelovanje, potencijalnu normalizaciju odnosa prihvatio bi objeručke već sada, ali premijer Izraela je duboko svjestan kako bi to značilo i gotovo pa sigurno rušenje vlade koja ionako opstaje na krhkim temeljima.

Situacija na Zapadnoj obali dodatno radikalizira i Palestince (Foto: EPA-EFE)
Situacija na Zapadnoj obali dodatno radikalizira i Palestince (Foto: EPA-EFE)

Iako se rješenje uspostavljanja dvije države provlači još od rezolucija UN-a iz 1947. godine, ali i kroz niz pregovora između palestinskih i izraelskih zvaničnika, aktuelna izraelska vlada koja potencira nasilno naseljavanje Zapadne obale i dodatno ograničavanje prava Palestinaca na ovom dijelu gotovo pa sigurno ne može biti partner u eventualnim pregovorima.

Ovoj temi veliku pažnju posvetio je i ugledni kolumnista New York Timesa Thomas Friedman koji je rekao kako Biden u priči o normalizaciji odnosa Izraela i Saudijske Arabije ne bi trebao biti "korisni idiot" Benjamina Netanyahua.

"Trenutna Netanyahuova koalicija je prva izraelska vlada u osam decenija koja je - kao dio svog koalicionog sporazuma - postavila kao navedeni cilj izraelsku aneksiju Zapadne obale. Amerika to ne može dozvoliti. Netanyahu je jednostrano mijenjao principe našeg odnosa i testirao nas. Vrijeme je da Sjedinjene Američke Države testiraju svoju vladu jasnim izborom: aneksija ili normalizacija", poručio je Friedman.

Saudijska Arabija pred velikim ispitom

Međutim, kada se govori o kontekstu normalizacije odnosa Saudijske Arabije i Izraela, pored interesa Izraela, potrebno je posmatrati i poziciju Saudijske Arabije koja bi iz eventualne normalizacije odnosa sa Izraelom mogla ostvariti višestruku ekonomsku, ali i političku korist.

Prema ranijim informacijama koje su objavljene u medijima, širi nacrt sporazuma o normalizaciji podrazumijeva i davanje sigurnosnih garancija Saudijskoj Arabiji, omogućavanje civilne nuklearne tehnologije s obogaćenim uranijem te naprednim oružjem.

Normalizacija odnosa sa Izraelom značila bi Saudijskoj Arabiji mnogo i sa ekonomskog aspekta. S obzirom na to da država do 2030. godine, u skladu sa novom vizijom saudijskog prijestolonasljednika Bin Salmana, želi transformirati imidž države od zatvorene, naftno orijentirane kraljevine do zemlje koja je otvorena prema svima.

Ipak, u svemu tome, saudijski zvaničnici će u eventualnom scenariju uspostavljanja boljih odnosa sa Izraelom uvijek nositi teret Palestine i rješavanja pitanja koje decenijama opterećava odnose na Bliskom istoku i gotovo uvijek predstavlja bure baruta.

Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman (Foto: EPA-EFE)
Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman (Foto: EPA-EFE)

Kralj Salman je kroz svoju političku karijeru itekako držao do dobrih odnosa sa palestinskim zvaničnicima, a Saudijska Arabija bila je jedna od zemalja koja je nudila svesrdnu pomoć Palestinskoj samoupravi.

S druge strane, saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman više puta je pokazivao rezerviranost prema aktuelnom palestinskom rukovodstvu što također može značajno odrediti put kojim će se Saudijska Arabija kretati u budućnosti kada je riječ o normalizaciji odnosa sa Izraelom.

Dok sa jedne strane normalizacija odnosa Saudijskoj Arabiji otvara vrata iza kojih bi Rijad moglo čekati pravo političko, ekonomsko i sigurnosno bogatstvo, sa druge strane bi ih mogla trajno obilježiti kada je riječ o odnosima sa Palestinom.

Eventualna normalizacija odnosa, bez adekvatnog rješenja za palestinsku državu, u arapskom svijetu protumačila bi se kao čin izdaje, a ionako razjedinjena Palestina, uništena prvenstveno unutarnjim političkim podjelama i frakcijama, u takvom odnosu snaga završila bi na samom dnu političke scene.

48