Amerika vrši pritisak da se Ukrajincima prebaci čak 300 milijardi dolara zamrznutog ruskog novca
Pritisak se dešava u trenutku kada američke i evropske vlade koje podržavaju Kijev nailaze na nove domaće političke prepreke da pošalju novac poreskih obveznika Ukrajincima.
Procjenjuje se da je Kremlj zamrznuo 300 milijardi dolara na raznim bankovnim računima širom zapadnih zemalja, ali stručnjaci upozoravaju da bi se jednostavno uzimanje tog novca suočilo sa pravnim izazovima i predstavljalo velike finansijske rizike.
Američki zvaničnici su uporni da rezerve ruskih banaka nisu zamjena za novu hitnu vojnu i ekonomsku pomoć iz Washingtona, koja je Ukrajini potrebna da preživi narednih nekoliko mjeseci rata.
Čak i najagresivniji i najoptimističniji zagovornici preusmjeravanja bankarskih fondova vjeruju da će biti potrebni mjeseci - ako ne i više od godinu dana - da novac stigne u Kijev.
A većina ruskih rezervi nalazi se u Evropi, gdje su centralni bankari izrazili jake rezerve u pogledu utjecaja zapljene na njihove ekonomije. Kad bi Washington djelovao sam, mogao bi iskoristiti samo procijenjenih 5 milijardi dolara koji se drže u SAD-u - mali dio od 300 milijardi dolara ruskog novca koji se drži širom svijeta.
Ali unutar Bidenove administracije, ideja Zapada da preusmjeri sredstva raste, čak i dok se neki američki zvaničnici brinu da se novac možda neće moći koristiti za plaćanje za borbu protiv rata, već samo za obnovu.
U srijedu, na sastanku s vodećim zapadnim finansijskim zvaničnicima u Maroku, ministrica finansija Janet L. Yellen SAD-a podržala je evropski prijedlog o oporezivanju ratne zarade ruskih banaka i prijenosu prihoda u Ukrajinu, što je međukorak koji bi mogao brzo stupiti na snagu.
To bi oslobodilo Ukrajinu da posuđuje novac na tržištima kapitala, a da ne mora da rizikuje veći dio sopstvenih oskudnih rezervi. Korištenje ruskih rezervi imalo bi očiglednu političku prednost nenametanja većih troškova zapadnim poreznim obveznicima.
"Sigurno se sada vraća kao dio rasprave", rekao je jedan od izvora Washington Posta koju su visoki američki i evropski finansijski zvaničnici informisali o internim razgovorima.
"SAD su postale mnogo otvorenije ne samo za zauzimanje, već i za korištenje ruskih rezervi", dodao je.
U godinama prije nego što je pokrenula invaziju na Ukrajinu, Rusija je prikupila 600 milijardi dolara u stranoj valuti prodajom nafte i plina Zapadu. Ova "ratna škrinja" imala je za cilj da Kremlju pruži finansijsku podršku protiv Zapada ako ikada bude pogođen širokim ekonomskim sankcijama.
Kako bi sačuvao novac, ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je više od polovine sredstava na zapadne račune, pri čemu se samo u Evropi drži oko 200 milijardi dolara.
Za nekoliko dana nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, američke i evropske vlade su zamrzle ruske imovinu.
Od tada su sredstva ostala netaknuta na bankovnim računima u zemljama poput Francuske, Njemačke i Austrije, a manji iznosi su zaplijenjeni u Japanu, Australiji, Sjedinjenim Državama i Kanadi. U maju je zemlje G7 u zajedničkoj izjavi kazale da će imovina "ostati zamrznuta dok Rusija ne plati štetu koju je nanijela Ukrajini".
Izraelski napad na Jemen stvorio haos, u trenutku udara na aerodromu se nalazio i šef WHO-a
Do predsjedničkih izbora u Hrvatskoj ostala su samo tri dana: Šta kaže posljednja anketa
