Ćerimagić o opcijama za BiH dok iščekujemo datum za početak pregovora sa EU
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, prema najavama šefa Delegacije EU u BiH Johanna Sattlera, stiže u BiH početkom novembra i tada će biti jasnije da li ima mjesta optimizmu pred izvještaj Evropske komisije.
Od tog izvještaja će, prema riječima Ćerimagića, ovisiti i u kojem pravcu će u decembru ići razgovor Vijeća Evropske unije kada je u pitanju otvaranje pregovora s BiH.
Prema onome što nam kaže Ćerimagić, signali koji u ovom momentu dolaze iz Evropske komisije su šaroliki pa tek ostaje da se čeka ishod odluke za BiH.
"Signali nam u ovom trenutku prije svega kažu da razgovori o tome šta će biti konačna odluka još nisu završeni. S druge strane, postoji određena rezerva prema preporuci da se s BiH otvore pregovori, a razloga je više. Jedan od razloga je da se smatra kako je nivo reformi koje je BiH do sada uradila nedovoljan i da treba više. S druge strane, postoji i politička procjena jer je u nekim zemljama članicama EU kao što su Nizozemska ili Njemačka za odluku o otvaranju pregovora potrebno da parlamenti daju svoju saglasnost, a u tom smislu će i sama Ukrajina biti zahtjevna. Na odluku o Ukrajini staviti ne samo Moldaviju nego i BiH po nekima se smatra kao politički nepromišljeno. U tom smislu, zbog imidža BiH i situacije u BiH postoje razmišljanja da li je nešto takvo pametno", kaže Ćerimagić.
Nekoliko opcija
Smatra da je u ovom momentu nemoguće reći šta će biti odluka Evropske komisije o BiH, ali da postoji nekoliko opcija.
"Jedna od njih je da se ništa ne kaže vezano za otvaranje pregovora nego da se ustanovi određeni napredak, ali i da se kaže ono što ne valja. Prije svega tu mislim na nekoliko zakona koji su doneseni u Republici Srpskoj. U tom slučaju zemlje članice raspravljale bi o otvaranju pregovora, ali da bi to bilo više u smislu nekog zaključka koji bi bio neka ohrabrujuća politička poruka u smislu da je EU spremna u doglednom vremenu o tome razgovarati, ali bez preporuke EK mislim da to nije moguće", kaže naš sagovornik.
Druga opcija je da EK preporuči otvaranje pregovora, ali da kaže da to ovisi od ispunjavanja određene liste uslova.
"To bi značilo da opet ne bi došlo do odluke o otvaranju pregovora već da bi Vijeće EU razgovaralo o tome da jednostavno potvrdi tu listu uslova", pojašnjava Ćerimagić.
Treća opcija je da EK bezuslovno preporuči otvaranje pregovora o članstvu, a to se očekuje u slučaju Ukrajine.
"Onda bi zemlje članice morale razgovarati o tome. Tu se može desiti nekoliko opcija - da dođe o otvaranju pregovora ili da jednostavno neke zemlje članice kažu da je potrebno ispuniti određene uslove. Tu bih rekao da opciji ispunjenja uslova naginju zemlje kao što su Njemačka ili Nizozemska koje generalno insistiraju na tome da svi uslovi koji su ikad postavljeni moraju biti i ispunjeni.
Ukoliko Bosna i Hercegovina dobije datum za otvaranje pregovora, prioritetno će se morati pozabaviti time kako da organizuje te pregovore s jedne i s druge strane se provede tzv. screening BiH u odnosu na pripremljenost za članstvo. On je rigorozniji i detaljniji od onog upitnika EK prije Mišljenja. U tom smislu će EK sa svim nivoima vlasti 'pročešljati' zakonodavstvo, ustave, institucionalne okvire i praksu i vidjeti koliko je ona udaljena od toga što su standardni EU. Onda će EK upoznati različite nivoe vlasti sa EU standardima. Radit će se na tome da se oformi pregovarački tim od strane BiH za 33 poglavlja koja su pokrivena pregovorima. U tom smislu će BiH morati odlučiti o tehničkom i političkom aspektu vođenja pregovora što će biti veliki izazov i za BiH i za EK", naglašava Ćerimagić.
Otvaranje pregovora ne bi značilo veći pristup EU fondovima
Ipak, i u slučaju takvog razvoja situacije, pred nama bi bio dug put.
"Kao što vidimo u slučaju Albanije i Sjeverne Makedonije, to bi moglo potrajati nekoliko godina jer je to detaljan i zahtjevan proces. U jednom trenutku, kad BiH bude i kako bude ispunjavala uslove, može se očekivati otvaranje poglavlja i klastera koji mogu trajati u nedogled kao što vidimo u primjerima Srbije i Crne Gore. Ali, može se i desiti da se EU dogovori o svojim internim reormama i da politiku proširenja shvati ozbiljno i da se stvari odvijaju mnogo brže, ali u ovom momentu to je nemoguće predvidjeti", pojasnio je Ćerimagić.
Samo otvaranje pregovora o članstvu ipak ne bi značilo da će BiH u razumnom periodu postati članica.
"To kažem prije svega zbog iskustva Crne Gore i Srbije koje pregovaraju od 2012. i 2014. godine, ali i nedavnih iskustava Sjeverne Makedonije i Albanije. Sve dok se ne promijeni politika EU, odnosno dok EU ne bude spremna primiti nove članice proces pregovaranja i brzina napretka će ovisiti i od same EU."
Objasnio nam je i da BiH, u praktičnom smislu, otvaranjem pregovora ne dobija značajniji ili veći pristup fondovima EU.
"Građani neće putovati više i zapošljavati se u EU i njena privreda neće lakše poslovati na tržištu EU. Otvaranje pregovora bi bila značajna politička poruka spremnosti EU da uđe u proces s Bosnom i Hercegovinom i s druge strane vjerovatno poruka dijelu trenutnih vlasti u BiH da bez obzira na sve poteškoće napredak koji je ostvaren u januaru ove godine je od strane EU cijenjen. Bosna i Hercegovina bi bila stavljena u istu ravan s Ukrajinom i Moldavijom, to bi bila jedna od poruka. To bi značilo da postoji realna mogućnost da BiH sustigne Albaniju i Sjevernu Makedoniju, a onda u dogledno vrijeme Crnu Goru i Srbiju", zaključio je Ćerimagić.
