Globalno zagrijavanje: Koliko je svijet blizu crvene linije i šta bi značilo ukidanje fosilnih goriva
U julu ove godine zabilježene su najviše temperature ikada, zbog čega ovaj rekord služi kao opomena da je svijet opasno blizu crvene linije, ali i da se nisu uspjeli ispuniti ciljevi iz Pariza.
Kada se govori o 1,5 stepeni zagrijavanja, govori se zapravo o porastu prosječne temperature Zemlje. Ovo povećanje mjeri se u odnosu na osnovnu prosječnu temperaturu sredinom do kasnog 19. stoljeća, kada je industrijska revolucija krenula velikom brzinom i ljudi su počeli sagorijevati fosilna goriva na neviđenom nivou, što je ubrzalo klimatske promjene.
Prelazak iznad 1,5 stepeni zagrijavanja dovodi milione u opasnost od potencijalno opasnih po život toplotnih talasa i siromaštva. Sve to samo što ne briše koraljne grebene na koje se oslanjaju čitavi ekosistemi širom svijeta. More guta još više gradova, a to je samo početak.
Prema procjeni Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), postizanje neto nulte emisije ugljičnog dioksida do 2050. godine je potrebno da bi se imala šansa da se globalno zagrijavanje zadrži na 1,5 stepeni celzija u ovom stoljeću.
Neto nula znači da su sve antropogene emisije ugljičnog dioksida uravnotežene antropogenim uklanjanjem ugljičnog dioksida.
Scenariji koji su u skladu s ovim ciljem zahtijevaju potpuno ukidanje uglja do 2050. i brzo smanjenje proizvodnje nafte i plina.
Najnovije procjene puteva za ograničavanje zagrijavanja na 1,5 stepeni celzija pokazuju da se do 2050. godine sva nesmanjena upotreba uglja treba u potpunosti ukinuti, dok nafta i nesmanjeni plin moraju biti smanjeni za 60 do 90 posto.
Shodno tome, ne čude silne kritike i tenzije zbog izjave sultana Ahmeda Al-Jabera, izvršnog direktora za naftu Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je rekao da postupno ukidanje fosilnih goriva može značiti povratak u pećine.
