Reputacija svjetskih lidera usljed rata u Ukrajini i Gazi: Na jednoj strani heroji, na drugoj zločinci

Trenutno je u svijetu više centara globalne moći, ali nijedna nije dominantna, što ukazuje da živimo period multipolarnosti.

U ulozi globalno najistaknutijih aktera u vrijeme ova dva sukoba izdvajaju se predsjednici zaraćenih Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, američki predsjednik Joe Biden, kineski predsjednik Xi Jinping, turski predsjednik Reccep Tayyip Erdogan, francuski predsjednik Emmanuel Macron i brazilski predsjednik Lula da Silva. Na listi utjecajnijih su i španski premijer Pedro Sanchez, te njemački kancelar Olaf Scholz.

Sve ove države imaju svoje interese, vrijednosti i agende dok međusobno sarađuju ili se takmiče o raznim pitanjima, a često su njihovi lideri u javnosti direktno povezani s ratovima, terorizmom, etnocentrizmom i genocidom ili pak, s ljepšom stranom djelovanja, kada su pozivali na mir i slali pomoć.

Pomoć SAD-a kombinacija interesa i humanitarnosti

Amerika na nestabilnosti i sukobe reagira na način da pomoć koju ponudi ugroženoj državi bude kombinacija interesa i humanitarnosti, odnosno da pomogne državama da pomognu same sebi.

Trenutno se na kredibilitet SAD-a i Bidena može gledati kroz odnos s Ukrajinom, države koja se suočava sa opadajućim zalihama artiljerijskih granata i municije protivvazdušne odbrane potrebne za suzbijanje ruske moći, pritom očekujući američku pomoć koju blokira Republikanska partija. Neuspjeh u odobravanju novog vojnog paketa pomoći itekako bi mogao poljuljati ugled demokratskog predsjednika.

Biden je, umjesto da iznova obećava da će SAD podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno, ovoga puta dao ograničenije obećanje da će pomoć biti pružena "koliko god budemo mogli", prenosi Associated Press.

Bidenov pristup ratu u Ukrajini je, pak, pomogao da se opravda njegov humanitarniji pristup vanjskoj politici. Međutim, dok cijeli svijet gleda kako Bidenova administracija pomaže Ukrajini, s druge strane ga crne zbog podrške izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu dok izraelska vojska čini genocid nad palestinskim narodom.

Ubrzo s početkom rata u Gazi, Biden je otputovao u Izrael da razgovara s premijerom Benjaminom Netanyahuom, kada je naznačio da je došao iz jednog i jednostavnog razloga - da poruči kako Amerika stoji uz Izrael. Dok pojedini stručnjaci smatraju da bi Biden mogao steći prednost među nezavisnim biračima koji dijele njegove afinitete prema Izraelu, sa još godinu dana do predsjedničkih izbora 2024. godine, arapska i muslimanska američka podrška Joeu Bidenu prijeti da će pasti zbog njegove bliskoistočne politike.

Osim američke javnosti, raste bijes i frustracija i među drugim muslimanskim zajednicama širom svijeta zbog neuspjeha da američki predsjednik osudi izraelske napade na Pojas Gaze.

Zbog Gaze utihnula retorika o Putinu kao ratnom zločincu

Putin je shvatio da bi izraelski rat u Gazi koji podržava Zapad lako mogao ublažiti pritisak na Moskvu, što sada bescrpno iskorištava. Dakle, ruski stav o Gazi nije slučajan jer pomaže Rusiji da se približi arapskom svijetu, gdje palestinsko pitanje ima veliki odjek u javnosti.

Međutim, 24. februara 2022. godine kada je počeo rat u Ukrajini Putina su svakodnevno prozivali ratnim zločincem, što je sada već pomalo utihnula retorika s tim da se suprostavlja Bidenovoj podršci Izraelu, što se prenijelo i u krugove samog javnog mnijenja. Treba podsjetiti, američki Senat je jednoglasno izglasao osudu Vladimira Putina kao ratnog zločinca 16. marta 2022. godine, prozivajući ga odgovornim za "zvjerstva" u Ukrajini.

Kako je navedeno u podacima istraživačkog centra Pew u julu ove godine, ljudi širom svijeta i dalje negativno gledaju na Rusiju i njenog predsjednika Vladimira Putina. Čak 82 posto odraslih u 24 zemlje ima nepovoljan pogled na Rusiju. Ocjene zemlje i njenog lidera su pale u mnogim zemljama nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine, a u ovogodišnjem istraživanju su na najnižem nivou svih vremena, istaknuto je u istraživanju Pew Research Centru.

Dok se veliki dio svjetske pažnje usmjerava na Bliski istok, Putin i Zelenski zauzeli su suprotne stavove o ratu između Izraela i Hamasa.

Putin i Netanyahu su navodno imali prijateljske odnose u prošlosti, ali su se pogoršali tokom ova dva rata. Izrael je, kada je riječ o ukrajinskom ratu, odbio da se pridruži režimu sankcija Zapada, uzdržao se od pružanja oružja Kijevu i uglavnom je zadržao neutralnost u ratu, ali tenzije između Moskve i Tel Aviva su porasle zbog drugih faktora.

Rat u Ukrajini je Rusiju približio Iranu, kojeg su neki brzo okrivili za napade u Izraelu tokom vikenda. Drugo, kako je bivši glavni rabin Moskve objasnio reporteru Pjotru Saueru, mnogim Jevrejima je neprijatno što Putin predstavlja rat kao borbu protiv "neonacističke" vlade, prenosi u analizi Responsible Statecraft.

Zelenski kod publike budi empatiju, ali i frustraciju

Javno mišljenje o Zelenskom je često promjenlnivo. Preuzeo je odgovornost za vođenje države u najtežim uslovima, zbog čega su mu ispočetka svi odavali priznanje i podršku, opisivali su ga kao hrabrog, te je javnost izražavala veliku empatiju zbog njegovih često emotivnih opisa stanja ukrajinskog naroda.

Potom su, nakon otprilike godinu dana od rata, mnogi smatrali da je on zaboravljeni čovjek koji vodi rat, pa da stoga iskorištava svaku šansu da bude u centru pažnje. Uz to, javljao se sve veći broj komentara da Zelenski prikuplja PR poene, kao i da mu nije bitno koju igru igra sve dok dobije publiku. Počeo je buditi frustracije u svjetskoj publici zbog sve češće molbe drugim državama da pomognu u zaštiti Rusije stalnim videoobraćanjima, zbog čega su ga počeli smatrati nedostojnim za funkciju predsjednika.

Zelenski pak, u kontekstu ova dva sukoba smatra da rat na Bliskom Istoku preuzima fokus sa Ukrajine. U međuvremenu je više puta potvrdio podršku svoje zemlje Izraelu, upoređujući Hamasove napade sa ponašanjem Rusije tokom rata.

"Jedina razlika je u tome što postoji teroristička organizacija koja je napala Izrael, a evo terorističke države koja je napala Ukrajinu", rekao je Zelenski jednom prilikom tokom govora pred NATO-om. Kasnije je jednoj francuskoj televiziji rekao da je uvjeren da Moskva podržava Hamas "na ovaj ili onaj način", prenosi Times of Israel.

Palestinsko pitanje je Erdoganu jako blisko

Odnosi između Turske i Izraela su se dramatično pogoršali zbog rata u Gazi jer je turski predsjednik zauzeo veoma oštar stav prema Izraelu. Izgleda da je palestinsko pitanje Erdoganu od izuzetne važnosti, lično i njemu blisko. On je sam organizirao propalestinske skupove širom zemlje, osudio je izraelskog premijera i Zapad, te tvrdi da Hamas nije teroristička organizacija.

Nije se razlikovao mnogo ni njegov pristup ratu u Ukrajini i baš zbog toga što uvijek među prvima reaguje i teži što hitnijem zaustavljanju krvoprolića i suzbijanju negativnih posljedica sukoba, kao i zaštiti civila, mnogi ga izuzetno poštuju.

Treba imati u vidu i da Erdogan ima snažan islamistički identitet zbog čega ga u Turskoj konzervativci prate do kraja. Nikada ne prestaju da mu daju podršku, bez obzira na to kuda ide ekonomija. Vjeruju da je pravi put islamska država, a ne moderna i sekularna. Zato imaju veliku vjeru u Erdogana. Međutim, to ako je neko musliman ne znači nužno da će podržavati turskog predsjednika.

Na Xi Jinpinga javnost gleda kao na ruskog partnera

Kina je u javnosti ocijenjena kao partner Rusije i na nju se gleda kao na državu koja podržava ruske aktivnosti, odnosno napade i rat u Ukrajini. Ono što se zasigurno zna je da je Kina u ovom ratu pozivala na dijalog i pregovore. Kineski lider Xi Jinping nije mnogo više govorio niti o sukobu na Bliskom istoku.

Xi je u oktobru ove godine istaknuo da smatra kako je temeljni izlaz za rješavanje stalnog sukoba između Palestine i Izraela provedba rješenja o dvije države, odnosno uspostava nezavisne palestinske države i postizanje mirnog suživota između Palestine i Izraela.

Macron naginje Izraelu, ali izražava značajnu podršku Palestincima

Počevši s raspravom o Gazi, Macron je rekao da Francuska jasno osuđuje Hamasove napade na Izrael 7. oktobra koji su izazvali rat. Više puta je naglasio i da Francuska osuđuje " "terorističke" akcije Hamasa, ali ni da odgovor Izraela nije prikladan. Macron, koji je bio jedan od prvih svjetskih lidera koji je posjetio Izrael u znak solidarnosti nakon 7. oktobra, izrazio je veliku zabrinutost za civile u Gazi.

"Iako priznajemo pravo Izraela da se zaštiti, pozivamo ih da zaustave ovo bombardovanje u Gazi, prenio je BBC.

Macron, dakle, nije jasno izabrao svoju stranu, no ipak je u javnosti opravdao svoj ugled zbog silnih poziva na zaštitu civila u Gazi. Prema anketi koju je početkom novembra proveo Francuski institut za javno mnijenje, Francuzi u cjelini i dalje naginju Izraelu, ali i izražavaju značajnu podršku Palestincima, baš kao i njihov predsjednik.

Što se tiče rata u Ukrajini, Macron se zalaže za trajni mir. Inače je imao dobru saradnju s Putinom prije ruske invazije na Ukrajinu, ali nije uspio spriječiti šefa Kremlja da napadne susjednu Ukrajinu. Međutim, diplomatski i osobni odnosi ovog dvojca značajno su se pogoršali usljed tekućeg rata u Ukrajini, a početkom godine je razmišljao i o oduzimanju najvišeg francuskog priznanja Putinu.

Brazilski predsjednik Lula de Silva opisao rat u Gazi kao genocid

“Ono što se dešava nije rat. To je genocid koji je doveo do ubijanja skoro 2.000 djece koja nisu imala nikakve veze s ovim ratom. Oni su žrtve ovog rata. Iskreno, ne znam kako čovjek može ići u rat znajući da je rezultat tog rata smrt nevine djece”, izjavio je Lula da Silva 25. oktobra, prenijela je brazilska novinska agencija.

On smatra da, iako je Hamas počinio teroristički čin i uradio to što je uradio, Izrael također čini teroristička djela. Dakle, latinoamerički lideri je u javnosti viđen kao propalestinski. Stručnjaci koji su dali izjavu za Responsible Statecraft istakli su da se takav stav uglavnom svodi na tri faktora: sve veća nezavisnost Latinske Amerike od SAD; uspon ljevičarskih i domorodačkih pokreta; i prisustvo velike arapske dijaspore u većem dijelu regiona.

Govorivši o ratu u Ukrajini, da Silva smatra Putina agresorom., navodi France 24. Brazilci su inače osudili rusko teritorijalno kršenje Ukrajine.

Scholzovu bliskost Izraelu javnost pripisuje "dugu iz prošlosti"

Njemačka diplomatija o pitanju sukoba Hamasa i Izraela suočava se s teškom ravnotežom. U više navrata je njemačka vlada naglasila svoj poseban odnos s Izraelom, proglasivši sigurnost Izraela svojim vlastitim "državnim razlogom". Stoga je nepozivanje ove države na prekid rata i podržavanje Izraela oružjem izazvalo mnoga negodovanja u javnosti. Tako ogorčenoj javnost "ulje na vatru" dolijeva i Scholzova izjava da je Izraelu potrebno osigurati pravo na samoodbranu i ne osporavati ga.

Iako mnogi takvu bliskost pripisuju "dugu iz prošlosti", odnosno stradanjem velikog broja jevreja za vrijeme Drugog svjetskog rata, to i dalje ne opravdava ograničenost Njemačke da ne govori o stradanju civila.

"Izrael je zemlja koja je posvećena ljudskim pravima i međunarodnom pravu i postupa u skladu s tim u svojim akcijama. I zato su optužbe koje se iznose protiv Izraela apsurdne. I u to nema sumnje", rekao je Scholz.

O ukrajinskom ratu je već druga priča, kada njemački kancelar Scholz otvoreno poziva ruskog predsjednika da okonča rat u Ukrajini i povuče svoje trupe iz zemlje, za što se svakako zalaže velika većina svjetskih lidera.

Sanchezova podrška Ukrajini: Želi da pregovori sa EU počnu do kraja godine

Španski premijer podržava Ukrajinu i snažno se zalaže za proširenju EU s Ukrajinom prije kraja godine, kada se završava predsjedavanje Španije Vijećem EU.

"Špansko predsjedavanje sam započeo putovanjem u Kijev i nadam se da ću ga zatvoriti otvaranjem pristupnih pregovora sa ovom zemljom, sada kada je poznat izvještaj Evropske komisije", rekao je Sanchez, prenosi Ukrainska Pravda.

Sanchez ne ublažava svoju retoriku u vezi onoga što Izrael trenutno radi u Gazi, što ljuti Benjamina Netanyahua i one koji ga podržavaju. Premijer Sanchez je uznemirio izraelske zvaničnike svojom otvorenom osudom izraelskog neselektivnog bombardovanja palestinskih civila, ali zato zadobio i respekt kod one javnosti koja se bori da se čuje glas palestinskog naroda.

"Pozivam na okončanje humanitarne katastrofe u Gazi i strašne patnje Palestinaca. U interesu Izraela je da radi za mir, a danas mir znači uspostavljanje održive palestinske države koja uključuje Zapadnu obalu, Gazu i istočni Jerusalem, prema rezolucijama UN-a", poručio je Sanchez ranije.