Predstavnički dom izglasao "tehničke" izmjene Izbornog zakona, na redu je Dom naroda Parlamenta BiH
Po entitetskoj strukturi, iz FBiH su glasala 24 zastupnika, a 21 je bio "za". Iz RS-a je glasalo 11 zastupnika, a pet je bilo "za".
Usvojen je i zaključak kojim Predstavnički dom PSBiH, kao predlagač Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, traži od Doma naroda da ovaj Prijedlog zakona razmatra po hitnom postupku.
Devet zastupnika je bilo protiv hitnog razmatranja ovog zakona, dok je njih 27 bilo za. Protivnici ovakvim izmjenama bili su SNSD-ovci i HDZ-ovci. Očekuje se da oni i obore ovaj prijedlog u Domu naroda Parlamenta BiH.
Na usaglašavanje Kolegijumu Predstavničkog doma, radi nedostatka entitetske većine, upućen je prijedlog zaključka kojim se Centralna izborna komisija BiH zadužuje da, prilikom izrade podzakonskih akata koji će biti prateći dokumenti ovog zakona, strogo vodi računa o važećim lex generalis zakonima, konvencijama o ljudskim pravima i da se ni u jednom od podzakonskih akata ne ugroze ljudska, nacionalna, polna, stručna ili iskustvena prava.
U prvom planu je uvođenje izbornih tehnologija u izborni proces koje podrazumijevaju čitače otiska prsta, čitače podataka sa ličnih identifikacionih dokumenata, optičkih skenera, sigurnosnih kamera itd.), metoda i postupaka koji se koriste u izbornom procesu te druga tehnička oprema.
U prijedlogu teksta izmjena, između ostalog, predlažu se izmjene kada je u pitanju formiranje biračkih odbora na način da predsjednika i njegovog zamjenika imenuje, razrješava, vodi evidenciju, edukaciju, certifikaciju i ocjenjivanje Centralna izborna komisija BiH.
"Predloženim izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH se definišu mjere koje će, prije svega unaprijediti integritet izbornog procesa, a precizirane i mnoge odredbe Zakona koje su do sada tumačene na različite načine", rekao je predlagač Šerif Špago (SDA).
Osim novih izbornih tehnologija (identifikacija birača putem otiska prsta, skeniranje lične isprave i optičko brojanje glasačkih listića), a na čemu je fokus javnosti, bitno je napomenuti da je predviđeno da predsjednike biračkih odbora i njihove zamjenike putem javnog poziva bira Centralna izborna komisija, da u sastavu biračkog odbora može biti samo jedan član iz jednog političkog subjekta, da će u žrijebanju za članove biračkog odbora moći učestvovati samo političke stranke-subjekti koji su imali mandate u zakonodavnim organima u prethodnom periodu , čime se u najvećoj mjeri sprečava 'trgovina' mjestima u Biračkom odboru i formiranje stranaka zbog 'trgovine mjestima u biračkim odborima'.
Također se predlaže i uvođenje instituta "mirovanja mandata" što znači da jedna osoba više neće biti u situaciji da je u mandatu i u zakonodavnom organu i u izvršnoj vlasti.
Također se smanjuje broj preferencija koje birač može dati kandidatima unutar jednog političkog subjekta na tri kandidata kao i druga rješenja koja su dobila pozitivna mišljenja Venecijanske komisije, OSCE i dr.
