Problem finansiranja javnog servisa se rješava samo u FBiH, dok u pola države ni ne žele da BHRT postoji
Problem finansiranja BHRT-a je kompleksna tema, stoga da bi se cijela priča detaljnije predstavila potrebno je obuhvatiti širok spektar pitanja.
Od tada, BHRT krovni i državni javni servis, ostaje bez ogromnog dijela finansiranja te pretplatu prikuplja samo na području Brčko distrikta BiH. Osim od pretplate, finansiraju se i od reklama te im i FTV daje jedan dio novca s obzirom na to da su vlasnici zgrade i imovine na kojoj se nalaze obje televizije. Međutim, novac se ne raspoređuje po zakonu i BHRT ne dobija dovoljno novca.
Trenutni način raspodjele novca je nezakonit s obzirom na to da u državnom zakonu koji reguliše ovu oblast stoji da novac mora ići na jedinstveni račun državnog i entitetskih javnih servisa, a da zatim dalje bude raspodijeljen kako je propisano - 50 posto BHRT-u, po 25 posto FTV-u i RTRS-u.
"Organizacije koje naplaćuju RTV taksu u ime javnih RTV servisa dužne su uplatiti naplaćeni iznos RTV takse i neto prihod od marketinškog oglašavanja na jedinstveni račun bez odgađanja", stoji u članu 23. stav 8 Zakona o javnom radio-televizijskom sistemu BiH.
O tome zašto danas ne postoji jedinstveni račun smo nešto ranije razgovarali sa državnim ministrom komunikacija i prometa Edinom Fortom, uposlenicima BHRT-a, bivšim članom UO BHRT-a Ljubomirom Zuberom te sa Elektroprivredom BiH, koja je pojasnila svoje stajalište.
Elektroprivreda BiH je ugovorna strana koja uime BHRT-a i FTV-a prikuplja pretplatu na području Federacije BiH, a zatim je prema entitetskom Zakonu o Javnom servisu radio-televizije FBiH, uplaćuje na račun FTV-a, a ne na jedinstveni račun. Taj član zakona je ujedno bio i izgovor RTRS-u da izađe iz jedinstvenog sistema naplate, a nakon čega problemi BHRT-a postaju mnogo dublji nego što su bili prije.
U članu 57. navedenog zakona propisano je, između ostalog, da "RTVFBiH vrši naplatu RTV takse na području Federacije, te da će u svim ugovorima koji se odnose na prikupljanje RTV takse u skladu s odredbama člana 18. Zakona o javnom radiotelevizijskom sistemu BiH, RTVFBiH biti ugovorna strana".,
U odnosu na to te na član 18. i 23. državnog zakona, zaključen je tripartitni Ugovor o poslovnoj saradnji na naplati RTV takse s oba radio-televizijska servisa o prikupljanju RTV takse, i isti je aneksiran dva puta, navode iz Elektroprivrede BiH.
"Rješenje naplate RTV takse je vrlo kompleksno pitanje i ni na koji način ne zavisi, niti predstavlja zakonsku obavezu JP Elektroprivreda BiH. JP Elektroprivreda BiH stoji na raspolaganju rukovodstvima javnih servisa u Bosni i Hercegovini u smislu spremnosti da nastavi poslovnu saradnju i ispunjavanje obaveza na prikupljanju RTV takse, uz poštivanje zakonskih odredbi", naveli su iz Elektroprivrede BiH za Klix.ba.
Polovično rješenje Edina Forte
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto je prije nekoliko dana poslao pismo Vladi FBiH i Elektroprivredi BiH u kojem traži da umjesto na račun FTV-a, novac od pretplate liježe na račun BHRT-a. Međutim, time bi se jedno nezakonito rješenje samo zamijenilo drugim nezakonitim rješenjem, a pri tome finansiranje javnih servisa ne bi bilo riješeno na održiv način i prihvatljiv za EU standarde.
Ministra smo pitali šta su mu iz Vlade FBiH i Elektroprivrede BiH odgovorili na pismo, odnosno da li su pristali na njegov zahtjev, međutim nismo dobili konkretan odgovor.
"Sva tri partnera, Socijaldemokratska partija BiH, Narod i pravda i Naša stranka, saglasni su da se pitanje finansijske održivosti Radiotelevizije Bosne i Hercegovine treba riješiti na bolji način od dosadašnjeg, koji je državni javni RTV servis doveo na rub finansijske propasti i zatvaranja. Način raspodjele RTV takse bio je na štetu BHRT-a i do te mjere problematičan da bi tužilaštva po službenoj dužnosti trebalo da pokrenu istražne postupke", odgovorio je Forto na naše pitanje o tome da li je dobio odgovor od onih kojima je poslao pismo, a što nije precizan odgovor na konkretno pitanje.
No, jeste mu odgovoreno, porukom da njegovo rješenje nije izvodivo, odnosno nije zakonito, zbog čega su u procesu traženja drugog rješenja.
Želje i mogućnostiForto bi da sav novac od RTV taksi ide na račun BHRT-a, ali zakon to ne dozvoljava
Jedno od mogućih opcija bilo bi usvajanje novog državnog zakona o RTV sistemu, ali se za to vežu i drugi problemi osim nemogućnosti dogovora oko finansiranja, a to je što HDZ i Dragan Čović traže formiranje hrvatskog kanala, tj. javnog servisa, što je u ovom trenutku neprihvatljivo i nejasno je zašto bi BHRT i FTV to dozvolili.
"Zahtjev Evropske komisije je uspostava finansijske održivosti Javnog RTV servisa na državnom nivou. Prilikom preuzimanja dužnosti zatekli su me prijedlozi, koji ne garantiraju finansijsku održivost. Jedan od 14 prioriteta za početak pregovora o punopravnom članstvu Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji je osiguravanje finansijske održivosti sistema javnog emitovanja. Uz prihvatanje mog prijedloga, da se sredstva, koja Elektroprivreda Bosne i Hercegovine prikupi po osnovu naplaćene RTV takse, uplate na račun BHRT-a na period od četiri godine, te raspoređuju u skladu sa zakonom, pitanje finansijske održivosti bi bilo riješeno", kazao je Forto odgovarajući na pitanje o novom državnom zakonu.
On je ukazao i na to da FTV duguje BHRT-u 19 miliona KM, a RTRS 51 milion KM te da se ništa od toga ne bi dogodilo da se nastavilo finansirati po principu jedinstvenog računa.
"Prije 2017.godine, sredstva prikupljena od RTV takse prebacivana su na jedinstven račun i raspoređivana u skladu sa zakonom. BHRT tada nije imao ni blizu ovoliko finansijskih problema kao što ih ima sada. Zato tvorce loših rješenja treba pitati za odgovornost za kolaps državnog javnog RTV servisa. Uvjeren sam da je moj prijedlog riješenja bolji", kazao je Forto.
Šta ćemo sa Republikom Srpskom i RTRS-om?
Osnovni problem koji dolazi iz Republike Srpske je politički, a zatim finansijski. Na prostoru tog entiteta trenutno ne postoji volja za postojanjem državnog javnog emitera BHRT-a te se uključivanje u njegovo finansiranje uslovljava rekonstrukcijom tog medija.
"BHRT je medij koji je u svom nastanku nametnut, zasnovan prema principu jedan za sve i uređivačka politika treba da bude takva i odatle počinje reorganizacija. Medij ne može ni funkcionisati ako ga neće dva naroda, a činjenica je da dva naroda neće tu televiziju zbog toga što u njegovom programu nisu dovoljno vidljivi. Govorimo o tome da se čovjek iz Banje Luke treba prepoznati kao takav sa svojim stavovima", kazao je bivši član UO BHRT-a Ljubomir Zuber.
On je također predložio rješenje finansiranja prema uzoru na Crnu Goru gdje se državna televizija finansira iz budžeta. Kod nas bi mogao biti prihvatljiv kombinovani model finansiranja, prema kojem bi se materijalni troškovi finansirali iz budžeta, a plate iz pretplate.
"U budžetu se nalazi novac građana, a ne lični novac političkih lidera i partija, i to ne može da bude smetnja za nepristrasnost u izvještavanju", smatra Zuber.
Međutim, navodi kako bi trebala biti određena i neka pravednija raspodjela u procentima, npr. 30/30/30, pod uslovom da svi narodi budu jednako zastupljeni u državnom servisu. Zatim, dio rješenja bi moglo biti jačanje dopisništva i emitovanje više programa iz gradova gdje su Srbi i Hrvati većina.
Državnog ministra Edina Fortu smo pitali i da li je problem finansiranja BHRT-a pokušao riješiti sa nadležnima u RS-u, na šta smo dobili lakonski odgovor "Naravno da jesam", a na pitanje da objasni šta su razgovarali, kazao je kako je BHRT tužio RS i da će ta presuda donijeti rješenje za RS.
No, već je donesena prvostepena odluka na sudu u Banjoj Luci u korist RTRS-a, a mnogi sumnjaju da je riječ o političkoj presudi i da će pravomoćna presuda biti ista.
Ministar Forto je kazao da se o problemima naplate RTV takse na području RS-a treba pitati i prethodnu vlast.
"Najbolji odgovor na ovo pitanje treba dati sada opoziciona, a tada vladajuća Stranka demokratske akcije i njeni partner u vlasti Demokratska fronta zašto su sedam godina pristajali na to da RTRS sav prikupljeni novac od RTV takse zadržava za svoje potrebe. Nevjerovatno je kako se i jedni i drugi zaklinju u državne institucije i simbole kao što je i Državna radiotelevizija, a da su tako puno uradili na njenom urušavanju, te prećutno prihvatili da RTRS uz saglasnost vlasti u Republici Srpskoj zadrži kompletan prikupljeni iznos od RTV takse", kazao je on.
U konačnici i Hrvati su protiv BHRT-a ovakvog kakav je danas i to bi na kraju mogla biti ključna prepreka za rješavanje problema javnog servisa. Hrvati traže da budu jednako zastupljeni kao i drugi narodi, a za njih bi najbolji način bio formiranje posebnog javnog servisa na području hrvatske većine. O tome će se zasigurno govoriti u budućnosti kada RTV sistem dođe na red za rješavanje na putu ka EU, međutim oni koji žele dodatno rascjepkati javni servis u BiH moraju znati da EU neće dozvoliti uništavanje BHRT-a.
