Stotinu dana krvavog rata: Uzvraćanje udarca Hamasu preraslo je u otvoreno istrebljenje Palestinaca

U jutro 7. oktobra 2023. godine, svijet je definitivno posmatrao sa nevjericom sve ono što se dešavalo na južnoj granici Izraela sa Gazom. Kao u kultnom filmu Mad Max, stotine pripadnika Hamasa upalo je u gradove koji se nalaze u pograničnom dijelu sa Gazom.

Redali su se videosnimci dolaska na motorima, automobilima, ali i improvizovanim letjelicama koje su služile za upad na teritoriju iz zraka. Brojni Izraelci koji su se našli na tom području u sklopu održavanja festivala elektronske muzike ubijeni su, a neki su odvedeni kao zarobljenici na područje Gaze.

Već u prvim satima Hamasovog upada, bilo je potpuno jasno kako su stvari izmakle kontroli i da će uslijediti žestok odgovor Izraela. Iako se satima nakon napada nije oglašavao, Netanyahu se obratio javnosti nešto iza 12 sati sa porukom koju su svi na neki način i očekivali.

"Građani Izraela, mi smo u ratu. Mi ćemo pobijediti", rekao je Netanyahu. Neprijatelj će platiti cijenu kao nikada do sada", poručio je Netanyahu.

Vrlo brzo, objavljeno je kako će izraelska operacija u Gazi nositi naziv "Željezni mačevi", a ono čega su se svi pribojavali jeste intenzitet napada koji će Izraelci izvesti.

Nije prvi sukob, ali definitivno jeste drugačiji

Kada se govori o sukobima Izraelaca i Palestinaca, okvir o kojem se može govoriti uključuje period od nekoliko decenija. Gotovo svaka generacija na svakom dijelu planete Zemlje svjedočila je u jednom trenutku eskalaciji tenzija na Bliskom istoku i napadima Izraela na Palestince, ali i brojnim diverzijama na izraelskoj teritoriji sa druge strane.

Iako su glavni likovi u međuvremenu promijenili uniforme te se tako umjesto Fataha na palestinskoj strani našle organizacije kao što su Hamas i Islamski džihad Palestine, a sa druge strane umjesto Golde Meir Benjamin Netanyahu, ciljevi su manje-više ostajali isti. Palestinci su se borili za punopravan status na teritoriji koju vijekovima naseljavaju, a izraelsko rukovodstvo je činilo sve da do toga ne dođe.

Ipak, dolaskom nove ekstremno desničarske vlade na čelu sa Benjaminom Netanyahuom u Izraelu, postalo je jasno kako će u budućnosti sukobi između palestinskih organizacija i Izraela preći u nešto mnogo veće.

Izraelski ministri su mjesecima prije napada provocirali Palestince na sve moguće načine, govorili o potrebi njihovog raseljavanja, a racije koje su se provodile na Zapadnoj obali postale su gotovo pa svakodnevne.

U takvoj atmosferi, napad Hamasa 7. oktobra označio je pokretanje nove spirale zla. Iako su prvi udari izraelske vojske na Gazu bili deja vu prethodnih sukoba, kako su dani odmicali postalo je sve jasnije kako Izrael ovaj put ne želi samo izvršiti preventivne udare na infrastrukturu u Pojasu Gaze već da želi potpuno istrebljenje Hamasa. Istrebljenje Hamasa, vremenom je postalo jasno, pretvorilo se u želju za potpunim istrebljenjem palestinskog naroda.

Prve operacije iz zraka, sa mora i kopna Izrael je izveo na sjeveru enklave gdje je ušlo na hiljade vojnika koji su tako nakon dužeg perioda ušli u gradsku borbu protiv Hamasa. Iako izraelski zvaničnici svakodnevno kroz propagandno djelovanje tvrde kako su sve zadatke izvršili bez većih problema, brojni snimci su pokazali kako gradske borbe definitivno nisu imale intenzitet kakav se možda u Tel Avivu očekivao te da je Hamas bio i više nego spreman za ovakvu vrstu ratovanja.

U međuvremenu, retorika izraelskih ministara pa i samog Netanyahua nije se smanjila. Desničari u vladi, na čelu sa ministrom nacionalne sigurnosti Itamarom Ben-Gvirom i dalje govore o raseljavanju Palestinaca iz Gaze kao jednom od najboljih rješenja za "izraelsko pitanje", a sam premijer Netanyahu gotovo pa svakodnevno izjavljuje kako Izrael ne namjerava odustati od svojih ciljeva.

"Da bi se postigao taj cilj, Hamasove vojne sposobnosti moraju biti demontirane, a njihova politička vlast nad Gazom mora prestati. Hamasovi lideri su obećali da će ponoviti 7. oktobar. Zato je njihovo uništenje jedini proporcionalni odgovor da se spriječi ponavljanje ovakvih zločina", poručio je.

Također, Netanyahu je rekao da Izrael također mora osigurati da Gaza nikada više ne bude korištena kao baza za napad na Izrael.

"Između ostalog, to će zahtijevati uspostavljanje privremene sigurnosne zone na perimetru Gaze i inspekcijskog mehanizma na granici između Gaze i Egipta koji zadovoljava sigurnosne potrebe Izraela i sprečava krijumčarenje oružja na teritoriju", ističe Netanyahu.

Broj ubijenih civila broji se na hiljade, a svijet je podijeljeniji nego ikada

Stoti dan sukoba, potpuno je jasno kako Izrael i dalje ne odustaje od svojih ciljeva. Vidljivo je i kako se iz dana u dan gubi razlika između gađanja civilnih i vojnih objekata te da je za Izrael svaka kuća, bolnica ili drugi objekat postao legitimna vojna meta.

Ovakav razvoj događaja rezultirao je ničim drugim do hiljadama ubijenih civila. Prema posljednjim statistikama, Izrael je od početka sukoba na području Gaze ubio oko 24.000 Palestinaca što predstavlja jedan posto populacije u Pojasu.

Dešavanja u Gazi za neke države su i definitivno predstavljale znak da se nešto mora učiniti na zaštiti civila. Najdalje u tome, na iznenađenje mnogih, otišla je Južnoafrička Republika koja je pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu podnijela tužbu protiv Izraela u kojem optužuju državu da je izvršila genocid na području Gaze.

"Južna Afrika je priznala stalnu nakbu palestinskog naroda kroz kolonizaciju Izraela od 1948., koja je sistematski i nasilno lišila posjeda, raselila i rascjepkala palestinski narod, namjerno im uskraćujući njihovo međunarodno priznato, neotuđivo pravo na samoodređenje i njihovo međunarodno priznato pravo povratka kao izbjeglice u svoje gradove i sela u ono što je sada država Izrael”, rekao je ambasador JAR-a Vusi Madonsela.

Ovakva tužba pokrenula je i niz oprečnih reakcija, a države su se ponovno podijelile na one koje podržavaju inicijativu Južne Afrike i na one koje su stale uz Izrael u ovom trenutku. Među onima koje su to učinile su i Sjedinjene Američke Države kao i Njemačka koja je poručila kako će stati u odbranu Izraela pred Sudom.

Tvrdeći da je djelovao kako bi se odbranio i borio se protiv Hamasa, a ne protiv palestinskog stanovništva, Izrael je pozvao Međunarodni sud pravde (ICJ) da odbaci slučaj kao neutemeljen i odbaci zahtjev Južne Afrike da zaustavi ofanzivu.

"Ovo nije genocid", rekao je advokat Izraela Malcolm Shaw.

Strah od širenja u sukoba

U međuvremenu, dok se i dalje nižu reakcije na početak suđenja pred Međunarodni sudom pravde, na Bliskom istoku i dalje vlada strah od širenja sukoba na okolne države.

Od 7. oktobra i napada Hamasa, libanska organizacija Hezbolah vodi borbe za sada još uvijek niskog intenziteta sa Izraelom na sjevernoj granici te su u brojnim obraćanjima poručili kako će, ukoliko bude potrebno, ući u sukob punih razmjera sa Tel Avivom.

"Veliki broj izraelskih vojnika je ubijen ili ranjen od početka ovih tekućih sukoba. Hezbolah je uništio veliki broj izraelskih vozila i tenkova", rekao je lider Hezbolaha Hasan Nasrallah.

Izrael je također uzvratio na raketne napade Hezbolaha te su u Bejrutu ubili i jednog od visokorangiranih zvaničnika Hamasa što je bio potez koji je regiju definitivno približio potpunoj eskalaciji.

Pored sukoba sa Hezbolahom, situacija se ne smiruje ni nešto južnije na području Bliskog istoka, tačnije u Jemenu gdje pokret Huti vodi specifičnu vrstu borbe protiv Izraela. Nakon izraelskih napada na Gazu, Huti su objavili rat Izraelu te su ispalili veliki broj balističkih projektila i bespilotnih letjelica na teritoriju Izraela.

Osim toga, Huti vode i "ekonomski rat" s obzirom na to da pod svojom kontrolom drže i morski prolaze Bab-el-Mandeb koji predstavlja jednu od žila kucavica svjetske ekonomije.

Svi brodovi koji namjeravaju teret prevoziti u Izrael ili se iz Izraela planiraju uputiti u druge države meta su Huta, a do sada je organizacija izvršila upade i zapljenu nekoliko brodova.

Ovakva vrsta aktivnosti posebno je zasmetala zapadnim državama, naročito Sjedinjenim Američkim Državama i Velikoj Britaniji koje su pokrenule i raketne udare na brojna područja Jemena koja se nalaze pod kontrolom Huta.

"Svi američko-britanski interesi postali su legitimne mete" za Hutije nakon napada, reklo je Vrhovno političko vijeće, dok je Hussein al-Ezzi, zamjenik ministra vanjskih poslova, rekao da se SAD i Britanija moraju spremiti platiti tešku cijenu.

Izraelsko-palestinski sukob, iako nije prvi ovakvog tipa, definitivno je uzdrmao Bliski istok, ali i širu regiju, mnogo više nego što je to bio slučaj u prethodnim ratovima. Od prvobitne ideje revanširanja Hamasu, izraelski rat u Gazi pretvorio se u brutalno ubijanje Palestinaca i izjednačavanje civilnih i vojnih objekata.

Iako se čini kako svijet sva dešavanja nijemo posmatra, procesi koji se vode u pozadini pokazali su kako ipak postoji određeni broj zemalja kojima je ovakvo djelovanje Izraela predstavljalo kap koja je prelila čašu te su se odlučili za djelovanje. Diplomatskim, ekonomski, ali i vojnim putem.