Istekao rok koji su domaći lideri sami sebi zadali: I dalje zakovane nesuglasice oko dva zakona
Oko preostala dva, Zakon o sudovima BiH i Zakon o sprečavanju sukoba interesa, ni danas nema saglasnosti, ali radne grupe pokušavaju pronaći rješenje koje se i dalje čini jako daleko.
Sjedište Apelacionog suda iz SNSD-a žele u Banjoj Luci, dok Trojka insistira na Istočnom Sarajevu. Kako saznajemo pojavila se i nova ideja, da sjedište bude na sredini puta - u Doboju.
No pitanje ovog zakona nije samo mjesto gdje će biti smještena institucija. Pitanje je i kakvu će ulogu imati Apelacioni sud, kao drugostepeni organ, dok i dalje ne postoji Vrhovni sud BiH kao krovna instanca.
Što se tiče Zakon o sprečavanju sukoba interesa, Dodik je poručio da nema ništa protiv, ali samo da se primjenjuje na nivo institucija države Bosne i Hercegovine, ali ne i za nivo entiteta.
"Ovdje se hoće nasilno da širi nadležnost Tužilaštva i Suda BiH. To je njihov glavni cilj i time jačaju neustavnu poziciju Suda i Tužilaštva BiH. To nisu nikakve priče o vladavini prava. To je poznati manir kolonijalista da svakoga onoga ko je izabran na izborima da se minimizira ako ne poštuje tu kolonijalnu vlast", rekao je Dodik.
On je poručio da neće dozvoliti da Republika Srpska izgubi nadležnost u tom slučaju.
Predstavnici vladajućih stranaka na državnom nivou (SDP, NiP, Naša stranka, HDZ i SNSD) na sastanku u Sarajevu, prije dvije sedmice, zaključili su da do kraja naredne sedmice (istekao rok) radne grupe usaglase tekstove zakona o sprečavanju sukoba interesa, sprečavanju pranja novca, zakona o sudovima i izbornog zakona.
"Dogovorili smo tri radne grupe, da do kraja iduće sedmice idu član po član i pokušaju usaglasiti tekstove Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Zakon o sprečavanju pranja novca, Zakona o sudovima BiH i Izbornog zakona BiH. Treba da idu član po član i da pokušamo usaglasiti tekstove", izjavio je Nermin Nikšić nakon sastanka koji je održan 8. februara u Sarajevu.
Nakon 12 dana, i dalje su betonirane pozicije na kojima stoje koalicioni partneri i pitanje je da li će izvještaj koji treba biti poslan u Brisel najkasnije 28. februara biti spreman za pozitivno svjetlo Evropskog vijeća čime bi bili otvoreni pregovori s BiH za članstvo u Evropskoj uniji. Tome treba dodati i zahtjev HDZ-a o izmjenama Izbornog zakona BiH koji je Dragan Čović "ugurao" pod evropski.
Naime, krajem februara, odnosno tri sedmice prije sjednice Evropskog vijeća državama članicama mora biti dostavljen izvještaj o napretku, kojeg će onda krajem marta razmatrati Evropsko vijeće.
