Šta znači Dodikova najava da će formirati banku za unutrašnji promet i zašto je ta ideja neodrživa
U razgovoru za Klix.ba ekonomski analitičar Damir Bećirović objašnjava da je moguće da će Dodik sprovesti svoju zamisao, ali i da to ne znači kraj problemima.
"Bankarski sistem je regulisan na nivou entiteta. Moguće je da postoji mogućnost da se brzo kreira neka banka ili da se izabere banka koja će žrtvovati međunarodni platni promet zarad održanja platnog prometa Republike Srpske za osobe koje su na crnoj listi. Mogla bi se odabrati banka preko koje bi poslovala Vlada RS-a i kompanije sa crne liste, ali ta banka bez međunarodnog platnog prometa nema šanse da opstane na tržištu i nije to rješenje problema", ističe Bećirović.
Iako bi ta zamisao riješila probleme pojedincima, problem se pojavljuje kada je riječ o budžetu RS-a.
"Šta ćemo sa budžetom RS-a? On se uglavnom planira, a tu su i brojna zaduženja na domaćem tržištu kapitala, a te vrijednosne papire moraju kupiti banke koje su ukinule račune i sada neće moći sudjelovati u finansiranju. Tako da je možda veća opasnost, ukoliko se ove sankcije ne budu poštovale, da RS uđe u problem sa finansiranjem budžeta", objašnjava Bećirović.
Dodaje da banke kupuju vrijednosne papire entiteta Republika Srpska, koji se emituju svaki mjesec. Međutim, oni se više neće kupovati zbog sankcija prema bankama.
To je, kaže Bećirović, ključni problem.
"E sad, kako će Dodik dobiti platu to nas i građane RS-a ne treba zanimati", ističe.
Naglašava da je bitno spomenuti da u ovom momentu nema naznaka da će biti problema za građane.
"Ako građani pomisle da će neka banka biti isključena može krenuti stampedo povlaćenja depozita i na taj način mogu preko noći banke dovesti u bezizlaznu situaciju, a nikada ne pada jedna banka, to je uvijek domino efekat", zaključuje Bećirović.
S obzirom na to da su se u javnosti pojavile pretpostavke da bi Centralna banka BiH mogla dati instrukcije bankama, a kojima bi bile definisane isplate osobama koje se nalaze na crnoj listi, iz ove institucije su objasnili da to nije u njihovoj nadležnosti.
Centralna banka je, kako su naveli, u skladu sa Zakonom zadužena da definiše, usvoji i kontroliše monetarnu politiku, da drži i upravlja deviznim rezervama na siguran i profitabilan način, da uspostavi i održava platne sisteme te da postigne i održi stabilnost domaće tako što izdaje domaću valutu prema aranžmanu valutnog odbora.
