Ovo su argumenti odbrane uhapšenih u akciji "Black Tie 2": Detaljno obrazložili poziciju branjenika

Tužilaštvo BiH sumnjiči Adnana Smajlovića, Dženisa Kadrića, Boška Jerkovića, Sančeza Jukića, Ibru Miladina, Dražena Čobovića, Aidu Halać, Adnu Helić, Tarika Zulovića, Harisa Behrama, Nedžada Suljevića, Mirsada Skopaka, Maka Šemšića, Elmira Sarića, Smaila Šikala, Husmira Gabeljića, Fatiha Kola, Almira Serdarevića i Suvada Sačića da su počinili krivična djela "Organizovani kriminal" i "Pranje novca" iz Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.

Mustafu Selmanovića tužilaštvo sumnjiči da je počinio krivično djelo "Zloupotreba položaja ili ovlaštenja", "Primanja nagrade ili drugog oblika koirsti za trgovinu uticajem" iz Krivičnog zakona FBiH u vezi sa krivičnim djelom "Organizovani kriminal".

Dženisa Kadrića, Dražena Čobovića, Senada Kadića, Adina Ćatića i Emira Druškića Tužilaštvo sumnjiči da su počinili krivično djelo "Zloupotreba položaja ili ovlaštenja" i krivično djelo "Primanja dara i drugih oblika koristi" iz krivičnog zakona FBiH.

Vahidina Munjića Tužilaštvo sumnjiči za krivično djelo "Zloupotreba položaja i ovlaštenja" iz Krivičnog zakona FBiH.

Seada Preljevića, Davora Curla, Gordanu Memiju i Ermina Alamerovića Tužilaštvo sumnjiči za "Pranje novca" iz Krivičnog zakona BiH.

Tužilaštvo sumnjiči Edina Kačara da je počinio krivično djelo Odavanje tajnih podataka BiH.

Adnan Smajlović

Branilac osumnjičenog Adnana Smajlovića, advokat Sead Zijadić kazao je kada je u pitanju osnovana sumnja da u činjeničnom opsiu stoji da je osumnjičeni postao član organizovane grupe, ali se ne navodi krivično djelo, u pogledu krivičnog djela pranja novca navodi se da je dijelio novac nekome, a ne zna se porijeklo novca, te je, prema mišljenju branioca, odbrani trebala biti dostavljena presuda suda u Nizozemskoj, da se vidi o kojem se iznosu novca radi, koje mu je porijeklo.

Također Zijadić je rekao u kontekstu korištenja Sky aplikacije, da je bilo potrebno da se dostave dijelovi poruka koje tužilac prepričava.

Osim toga, rekao je da ne vidi razlog za određivanje pritvora jer težina krivičnog djela nije osnov za ovo, te da Tužilaštvo nije razmotrilo činjenicu da je osumnjičeni rođen u BiH, da živi tu i nije išao van teritorije BiH. Naveo je da nema individualizacije u odnosu na osumnjičene, te da je njegovog branjeniku sve blokirano od imovine.

Sud BiH je odlučio da odredi pritvor Smajloviću zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Sančez Jukić

Advokat Sančeza Jukića, Omar Mehmedbašić rekao je da se odbrana protivi prijedlogu pritvora, jer se njegov branjenik ne spominje da je otišao u Južnu Ameriku, što nije dovoljno za pritvor, te da nema razlike između ovih lica i lica koja su puštena na mjere zabrane. Osim toga, smatra da je prijedlog paušalan, te da se ne može govoriti i osnovanoj sumnji.

Sud je odlučio da odredi pritvor Jukić zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Aida Halać

Braniteljica osumnjičene Aide Halać, advokat Azijada Mujkić u odnosu na prijedlog za određivanje pritvora istakla je da je isti paušalan u pogledu osnovane sumnje te zaključila da se svako krivično djelo može dokazivati indicijama, ali da bi iste bile dokaz, moraju činiti jedan krug koji se zatvara.

Dodala je da prilikom pretresa nije pronađen nijedan dokaz koji bi osumnjičenu doveo u vezu sa krivičnim djelom. U odnosu na navode u pogledu finansiranje teretane osumnjičene, odnosno navode da je novac primila u 2020. godini od Adnana Smajlovića, braniteljica je istakla da je premještena na novu lokaciju 2022. godine, te dodala da se navodi apstrakta opasnost od utjecaja na NN lica.

Sud je odlučio da odredi pritvor Halać zbog postojanja osnovane sumnje da je počinila krivično djelo koje joj se stavlja na teret.

Tarik Zulović

Advokat Vlado Adamović, branilac osumnjičenog Tarika Zulovića je naveo da se u Prijedlogu navode se pripadnici grupe i organizator u Nizozemskoj, te kase, način kupovanja nekretnina, osnivanje firmi, davanje donacija, finansiranje stranaka, pri čemu se opisuju pojedine radnje izvršenja, kao i njegov branjenik vezano za modus operandi grupe, ali nema radnje izvršenja.

Branilac je naveo da se osumničenom stavljaju na teret učešće u grupi za pranje novca, ali dodao da se pranje novca može počiniti samo na način kako je to Tužilaštvo navelo, ali da imamo činjenično pravnu zamku, odnosno pitanje može li se djelo učiniti samo držanjem novca, te odgovorio da može, ali da za njegovog branjenika to tužilaštvo nije opisalo. Tužilaštvo je opisalo da je blagajnik grupe po nalogu Edina Gačanina dao 20.000 KM.

Dodao je da osumnjičeni ima nadprosječne prihode i da mu taj novac ne treba. Istakao je da je Sky komunikaciju dobio u vrijeme korone, kako bi komunicirao sa Gačaninom, koji mu je rođak.

Sud BiH je Tariku Zuloviću odredio mjere zabrane sastajanja sa drugim osumnjičenim osobama i svjedocima, zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret.

Haris Behram

Advokat Senad Bilić, branilac osumnjičenog Harisa Behrama u odgovoru na prijedlog za određivanje pritvora rekao je da nema radnje izvršenja, pri čemu se navodi da se novac pere osnivanjem firmi, ali da se ne navodi šta je tim novcem kupljeno.

Naveo je da tužilac navodi da je osumnjičeni dobio uputu da ode u Sarajevo da preume 25.000 KM od Smajlovića, kojeg ne poznaje.

Sud BiH je Harisu Behramu odredio mjere zabrane zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, zabranu sastajanja sa drugim osumnjičenim osobama i svjedocima.

Mirsad Skopak

Branilac osumnjičenog Mirsada Skopaka, advokat Rusmir Karkin je u svom izlaganju prije svega rekao da u prijedlogu nema konkretizacije, a te da je evidentno da se spominju različiti ljudi, okolnosti, optužbe, odnosno da se ne može za sve isto navoditi.

Tvrdio je da obrazloženju tužilaštva nema eventualnog opisa radnje izvršenja koja mu se stavlja na teret, dodavši da nije tačno da je osumnjičeni vlasnik pravnog lica koje se navodi u prijedlogu, te da je neistina da je kroz tu firmu prao novac. Istakao je da odbrana nije dobila dokaze na koje se Tužilaštvo poziva.

Sud BiH je Mirsadu Skopaku odredio mjere zabrane zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, zabranu sastajanja sa drugim osumnjičenim osobama i svjedocima.

Mak Šemšić

Advokat osumnjičernog Maka Šemšića, Semir Zukić, napomenuo je da njegov branjenik nije vlasnik ukupno tri pravna lica kako se navodi u prijedlogu za određivanje pritvora. Nadalje, branilac navodi da se nijedna inkriminacija ne stavlja njegovom branjeniku, da je nejasan okvir njegovog postupanja, te da ne postoji radnja izvršenja koja bi mu se stavila na teret, da ne postoji osnovana sumnja, kao uslov za određivanje pritvora.

Sud BiH je Maku Šemšiću odredio mjere zabrane zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, zabranu sastajanja sa drugim osumnjičenim osobama i svjedocima.

Elmir Sarić

Branilac osumnjičenog Elmira Sarića, advokat Jasmin Džaferović je predložio da Sud odbije prijedlog kao nezakonit i neosnovan te dodao da od dokaza posjeduje samo zapisnik o ispitivanju i prijedlog.

Nadalje, branilac je dodao i da se u prijedlogu navodi da je njegov branjenik postao član grupe za organizovani kriminal, te da je isti identifikovan kao korisnik sky aplikacije, ali su to netačne informacije jer on nema korisnički nalog. Nadalje, branilac je dodao i da Tužilaštvo u odnosu na osumnjičenog samo spominje operativna saznanja, što nije potvrđeno niti jednim dokazom, te naveo da je pogrešan podatak, da je isti oženjen, ali je istina da ima djecu i da je majka te djece Emina Salkić, na kojoj pogrešnoj činjenici Tužilaštvo zasniva osnovanu sumnju.

Sud BiH je Elmiru Sariću odredio mjere zabrane zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, zabranu sastajanja sa drugim osumnjičenim osobama i svjedocima.

Smail Šikalo

Advokat Senad Dupovac, branilac osumnjičenog Smaila Šikala, rekao je da njegov branjenik nema nikakvih nekretnina u vlasništvu, da nije zaposlen, nema otvoren ni račun u banci, nema ni motorno vozilo.

U pogledu krivičnog djela koja mu se stavljaju na teret, advokat je naveo da nije prepoznao opis tih radnji, te da ne zna na šta da se osvrće, jer se ne navodi da je nešto uradio, zbog čega smatra da osnovana sumnja u odnosu na njegovog branjenika ne postoji.

Sud BiH je Smailu Šikalu odredio mjere zabrane zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo koje mu se stavlja na teret, zabranu sastajanja sa drugim osumnjičenim osobama i svjedocima.

Senad Kadić, Adin Čatić i Emir Druškić

Branilac osumnjičenih Mustafe Selmanovića, Senada Kadića, Adina Čatića i Emira Druškića, advokat Mirsad Crnovršanin, je u svom izlaganju naveo da prijedlog formalnopravno osporava sa aspekta zakonitosti, a onda i činjenično kroz nedostavljanje dokaza odbrani.

Nadalje, branilac je obrazlažući prijedlog naveo da je tražio razdvajanje jer je u javnosti stvorena svijest, da su njegovi branjenici dio grupe Edina Gačanina, obzirom da je Sud BiH za svu trojicu izdao naredbu za pretres za krivično djelo Organizovani kriminal iz stava 2. i 3. Krivičnog zakona BiH, u vezi sa krivičnim djelima Pranje novca, Davanje dara, Zloupotreba službenog položaja i Neovlašteni promet opojnim drogama, te kao materijalni dokazi navedeni analize sky komunikacije za korisnike, sa prilozima, u odnosu na šta, branilac tvrdi da se neće naći nijedan dokaz komunikacije u odnosu na njegove branjenike.

Branilac je dalje naveo da se stvorila predstava da ti ljudi imaju uporište u policijskim agencijama, da su oni povezani sa policijskim službenicima koji su pridodati u ovaj predmet.

Branilac je dodao i da su osumnjičenima prilikom ispitivanja stavljena potpuno druga djela, te istakao da se u radnjama navedenim u preambuli ne spominju imena njegovih branjenika, niti u jednom jedinom dijelu, navodeći da do 2019. godine policijske strukture nisu ni znale ko je Edin Gačanin, te upitao gdje su dokazi od 2016. do 2023. godine, iz kojeg razloga je tražio naredbu o provođenju istrage.

Branilac je istakao i da su lišeni slobode zbog navoda da su im usluge plaćene u njima poznatom iznosu od strane Gordana Memije, a sve u dogovoru sa Mustafom Selmanovićem, koji je mogao i morao raspolagati sa informacijama da se radi o sigurnosno interesantnom licu, uz napomenu da prema prikupljenim informacijama, Tužilaštvo navodi da su sredinom septembra Curl i Preljević predali Memiji novčani iznos.

Branilac je postavio pitanje i operativnih saznanja, navodeći da se radi o mahalskim tračevima, gdje je neko negdje rekao, te dodao da u konkretnom slučaju nema obilježja krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja i da nema niti jedan dokaz koji osumnjičene povezuje sa grupom i napomenuo da se za krivično djelo Zloupotreba položaja traži se blanketni propis koji nedostaje.

Branilac je dodao da 2016. godine, niti jedna pravosudna institucija, policija niti obavještajna služba nisu znali ko je Edin Gačanin, "koji je tada bio uspješan biznismen iz Dubaija", koji je došao u BiH, iz kojeg razloga ne vidi šta je sporno da se neko druži sa tom osobom tada.

Nadalje, branilac je naveo i da je Edin Gačanin bio u Hrvatskoj sa Druškićem i Kadrićem, te još jednom istakao da postoji rješenje FUP-a u kojem se tvrdi da nema sigurnosne smetnje za pristup tajnim podacima, te dodao da se obratio OBA BiH dana 18.03.2024. godine, koja je dostavila obavijest da osumnjičeni nisu bili predmet interesa i da prema njima od 2016. godine nije preduzimano prikupljanje tajnih podataka vezano za povezanost sa kriminalnim grupama.

U pogledu radnji pretresa od strane MUP KS, branilac je istakao da nisu pronašli predmete povezane sa počinjenjem bilo kojeg krivičnog djela, te dodao da je u medijima naveden da je tražen neki sat Rolex, ali nije pronađen prilikom pretresa. Na kraju, branilac je naveo da osnovi sumnje za sva 3 policijska službenika tri izjave od Bešlije, Hubijera i Marine, iz kojih proizilaze osnovi sumnje da je počinjeno krivično djelo, ali da odbrana ne zna sadržaj tih dokaza, a osnovno je pravo da mora biti upoznata sa dokazima, da bi mogla iznijeti odbranu.

Sud BiH je odbio prijedlog za određivanje mjere pritvora za Senada Kadića, Adina Čatića i Emira Druškića zbog toga što nije mogao utvrditi da su osumnjičeni zaista počinili radnje za koje se terete, što je u ovom procesnom trenutku ostalo na nivou osnova sumnje.

Mustafa Selmanović

Dodatni branilac osumnjičenog Mustafe Selmanovića, advokat Alena Begović, je istakla da dokazi iz kojih proizilazi osnov sumnje jesu 3 zapisnika o saslušanju svjedoka, te da pored toga ne postoji drugi objektivni dokaz.

Nadalje, braniteljica je istakla i da je bitna činjenica da je Marina Z. 2019. godine vodila interni postupak na okolnosti zakonitosti nabavke uniformi i drugih nezakonitih radnji, kojom prilikom je osumnjičeni dao izjavu kao njihov nadređeni, gdje je navedeno da je nabavka bila u skladu sa zakonom, iz kojeg razloga se postavlja pitanje zašto je čekala pet godina da isto prijavi, ako je tada vodila postupak i sve bilo u skladu sa zakonom, kako je konstatovala.

Nadalje, braniteljica je istakla da je njen branjenik podnio prijavu za nezakonito postupanje Bešlije u novembru 2020. godine, te dodala da se iz dokaza koje će predati Sudu dovodi u pitanje relevantnost izjava, iz kojeg razloga je nejasno odbrani zašto Tužilaštvo nije provjerilo ove navode i spor oko tih donacija.

Vezano za navode Tužilaštva da je osumnjičeni organizovao i omogućio odsustvo braniteljica je rekla da su netačni obzirom da su neki bili na bolovanju a neki na odmoru što je kako je kazala lako provjerljivo uzimanjem doznaka.

Na kraju, navodi o poklonu skupocjenog sata, obzirom da nije pronađen nijedan materijalni dokaz, su netačni i paušalni, uz napomenu da je osumnjičeni za vikendicu podigao kredit kod AD Banja Luka (dokaz-ugovor o kreditu od 26.03.2018. godine), nakon čega je braniteljica još jednom ponovila da osumnjičenog nema u Sky prepisci i niko ga ne spominje.

Sud BiH je odbio prijedlog za određivanje mjere pritvora za Mustafu Selmanovića zbog nepostojanja osnovane sumnje da je počinio radnje za koje se tereti.

"Sud primjećuje da je predmetnim prijedlogom osumnjičeni Mustafa Selmanović stavljen u određeni kontekst kada je u pitanju opis radnje poduzete od strane osumnjičenog Goradana Memije u pogledu donacije specijalne opreme FUP-u, a kojim radnjama je izvršeno “pranje” novca koje potiče iz krivičnih djela. Međutim, kako se osumnjičenom nije stavilo na teret ovo krivično djelo, to se Sud nije mogao baviti utvrđivanjem osnovane sumnje u tom smislu", navodi se.

Vahidin Munjić

Branilac osumnjičenog Vahidina Munjića, advokat Denisa Gačanin, je u svom izlaganju prije sveg izjavila da se odbrana protivi prijedlogu, te da nisu dostavljeni dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja, te odbrana ne može nagađati na čemu se ista temelji.

Advokat se zatim osvrnula na radnje koje mu se stavljaju na teret, ističući da nema blanketnih propisa iz kojih proizilazi na koji način je osumnjičeni zloupotrijebio položaj. U odnosu na osumnjičenog, kako advokat dalje navodi, osnovana sumnja se dokazuje na iskazima tri svjedoka, čiji kredibilitet će se utvrđivati u nastavku postupka, dok Tužilaštvo nije ispitalo nijedan navod tih izjava.

Dodala je da je podnijela Sudu prijedlog za razdvajanje postupka, zajedno sa kolegom Crnovršaninom, jer se ova lica ne dovode u vezu sa organizovanom grupom.

Odbrana se zatim osvrnula na to da se osumnjičenom stavlja na teret da je, vršeći svoju službenu dužnost, propustio pokrenuti disciplinske postupke protiv tri policijska službenika. Dodala je da se u oduzetoj dokumentaciji navodi da je sve provedeno i postupano po zakonu, tužilaštvo je obaviješteno da nije poduzeo ovu radnju internog postupka, odnosno preduzelo se sve što se trebalo preduzeti, te obzirom na navedeno nema bića krivičnog djela Zloupotrebe službenoj položaja.

Advokat je navode potkrijepila medijskim člankom, koji je uložila u spis, u kojem se FUP oglasio povodom veza osumnjičenog sa Edinom Gačaninom. Kada su u pitanju navodi Tužilaštva da je početkom 2024. godine, osumnjičeni donio izmjenu liste, te omogućio raspored tri policijska službenika, odbrana je prije svega istakla da Tužilaštvo uopće ne navodi broj i datum odluke, a zatim je navela da je odluka od 09.02.2024. godine, te da bi se, da su provođeni navodi iskaza svjedoka, došlo do zaključka da je osumnjičeni predmetnu odluku donio shodno zakonskim ovlaštenjima, navodeći da bi Sektor reagovao da odluka nije donesena zakonito.

Sud je odbio prijedlog za određivanje mjere pritvora za Vahidina Munjića jer nema obilježja krivičnog djela za koje se osumnjičeni tereti.

Sead Preljević

Branilac osumnjičenog Seada Preljevića, advokat Sabina Hota Čatović je kazala da se osumnjičeni dobrovoljno predao i odazvao pozivu svjedoka, gdje mu je saopšteno da je lišen slobode, iako se, kako je dodala, ne vidi šta je osumnjičeni preduzeo, koje radnje, osim što je navodno učestvovao u organizaciji dolaska Edina Gačanina u Sarajevo i u nabavci uniformi Federalne uprave policije 2016. godine.

Braniteljica je istakla da Preljević nije znao ko je Edin Gačanin niti je imamo ikakve veze s njim. Dodala je da je da su navodi Tužilaštva kontradiktorni u smislu da se jedno navodi da je u kontekstu nabavke i doniranja uniformi određeni iznos preuzeo i predao Memiji, a također da nije on preuzeo novac već Curl.

Nadalje, braniteljica je istakla i da se osnovana sumnja mora zasnivati na nekom dokazu, obzirom da operativna saznanja nisu dokaz, te istakla da osumnjičeni nije prolazio kroz Sky komunikaciju niti je učestovao u nabavci opreme.

Osumnjičeni Sead Preljević, se saglasio sa svojim braniocima i dodao da nije uradi ništa od ovoga što mu se stavlja na teret, te da je Gordana Memiju i Elmira Sarića prvi put vidio u sudnici i da je saglasan sa prijedlogom za mjere zabrane.

Sud je odbio određivanje mjera pritvora za Seada Preljevića zbog nemogućnosti da utvrdi postojanje osnovane sumnje, te je u konkretnom slučaju sve ostalo na nivou indicija.

Davor Curl

Braniteljica osumnjičenog Davora Curla, advokat Dijana Hasić Kamarić je kazala da se Tužilaštvo ne može odlučiti za koje krivično djelo se osumnjičeni tereti, navodeći da se isti sve vrijeme teretio za organizovani kriminal, a kasnije za pranje novca.

Nadalje, braniteljica je istakla i da ako Tužilaštvo ima operativna saznanja, da je red da se prvo to provjeri, odnosno da se provjeri da li je osumnjičeni putovao 2016. godine, za što odbrana tvrdi da nije, o čemu će dostaviti dokaz.

Nadalje, braniteljica je dodala da je Tužilaštvo, da je izvršilo provjere moglo utvrditi da osumnjičeni radi za strane firme, koje zahtijevaju strašne provjere, i da mjesečno zarađuje oko 20.000 dolara, te se postavlja pitanje, zašto bi to rizikovao za iznos od 10.000,00 KM a ima platu 4X veću, uz napomenu da se nije u životu sreo sa Memijom i da ne zna čovjeka.

Dodala je da osumnjičeni nije imao Sky aplikaciju i da se ne spominje u razgovorima, kao ni u vezi navodnog događaja, te odlaska u belgiju i predaje novca Gordanu Memiji.

Sud BiH je odbio odrediti mjera pritvora za Davora Curla zbog nemogućnosti da utvrdi postojanje osnovane sumnje, te je u konkretnom slučaju sve ostalo na nivou indicija.

Gordan Memija

Branilac osumnjičenog Gordana Memije, advokat Senad Pizović kazao je u pogledu osnovane sumnje da se hapšenje i zadržavanje desilo samo na osnovu operativnih saznanja i informacija, kao i to da se njegov branjenik spominje samo na nekoliko mjesta.

Nadalje, branilac je rekao da je od osumnjičenog oduzeto 5.000,00 KM, dok je osumnjičeni ugledan poslovan čovjek, koji upošljava veći broj lica, te je također istakao da u odnosu na krivična djela koja mu se stavljaju na teret ne postoje obilježja krivičnog djela.

Sud BiH je Gordanu Memiji odredio mjere zabrane sastajanja sa osumnjičenima i svjedocima, napuštanje Kantona Sarajevo i izlazak iz države zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo za koje se tereti.

Edin Kačar

Braniteljica osumnjičenog Edina Kačara, advokat Marsela Bajramović kazala je da je pozicija njenog branjenika drugačija u odnosu na ostale.

Naime, braniteljica je navela da, kada se pogleda prijedlog, Tužilaštvo pokušava dovesti sve u zabludu, uz napomenu da nema zapisnika o saslušanju niti jednog lica, te postavila pitanje da li je bio zakonit postupak lišenja sloboda.

Braniteljica je predložila da se izvrši uvid u izjavu osumnjičenog, gdje je odgovorio na navode za koje se sumnjiči, te dodala da je neodređen osnov sumnje i posebno istakla svojstvo branjenika, koji je zaposlenik OSA-e, koji radi u Odjelu za personalne i sigurnosne provjere i nema on pristup svim podacima, već samo ono što je potrebno da zna vezano za lica iz institucija BiH.

Pri tome, posebno je napomenula da se radi o operativnim podacima koji nisu pouzdani i ne mora značiti da su tačni i zato nisu prihvaćeni kao dokaz u Zakonu o krivičnom postupku. Nadalje, braniteljica je navela da se osmnjičeni zna sa Smajlovićem samo iz komšiluka, ali da se ne druže kako je to opisano u prijedlogu, te dodala da mu je pričinjena velika šteta, uz napomenu da je prodajom imovine od pokojnog oca kupio stan.

Sud BiH je odbio odrediti mjera pritvora za Edina Kačara zbog nemogućnosti da utvrdi postojanje osnovane sumnje, te je u konkretnom slučaju sve ostalo na nivou indicija.

Odlukom Suda BiH je utvrđeno da za ukupno 15 osoba postoji osnov sumnje da su počinili krivična djela, a da za preostalih osam nema.

U pritvoru je ostao Adnan Smajlović, kojeg je Tužilaštvo BiH okarakterisalo kao vođu grupe u BiH, koja se bavila pranjem novca iz kartela Tito i Dino. Osim njega, jednomjesečno zadržavanje je određeno i uposlenici Zeničke bolnice Aidi Halać i Sanchezu Jukiću.

Među ostalih 15 osoba za koje je zatražen pritvor, njih sedam je izašlo uz određene mjere zabrane, a to su Gordan Memija, Haris Behram, Tarik Zulović, Mirsad Skopak, Mak Šemšić, Emir Sarić i Smail Šikalo, dok za ostale nisu određene ni mjere zabrane. Oni koji su dobili mjere, utvrđen je osnov sumnje za krivično djelo, a oni koji su pušteni bez ikakvih mjera su slobodni od krivice.

Mjere koje moraju poštovati su zabrana putovanja, koja važi samo za Gordana Memiju i zabrana sastajanja sa određenim osobama iz člana 126. a stav 1. tačka c ZKP, a što važi za svih sedam.

Tužilaštvo pritvor nije ni zatražilo za Boška Jerkovića, Ibru Miladina, Nedžada Suljevića, Armina Alomerovića i Adnu Helić te su oni ranije izašli na slobodu, a preostali za koje je odbijen prijedlog pritvora su izašli jučer. Ova petorka je također dobila mjere zabrane napuštanja Kantona Sarajevo, putovanja van države, odnosno oduzimanje putnih isprava.

Na slobodu su, bez ikakvih mjera zabrane, pušteni direktor FUP-a Vahidin Munjić, šef specijalne policijske jedinice Mustafa Selmanović i trojica pripadnika FUP-a Adin Ćatić, Emir Druškić i Senad Kadić.