Kako se BiH treba postaviti prema državama koje budu glasale protiv rezolucije o Srebrenici
Među zemljama koje će neminovno biti protiv su Srbija, Rusija ili Kina. Ipak, ono što je jučer odjeknulo je otvoreno protivljenje rezoluciji Mađarske. Nije tajna da Mađarska gaji posebne odnose sa bh. entitetom Republika Srpska, ma koliko se vlasti te zemlje pretvarale da im je cilj s BiH razvijati odnose.
Iznimna je važnost usvajanja rezolucije o genocidu u Srebrenici u vidu globalnog poziva da se tako nešto spriječi u budućnosti bilo gdje. Zatim da se u obrazovni program uvrste činjenice o genocidu u Srebrenici te da se, između ostalog svake godine komemorira 11. juli u zemljama koje podrže rezoluciju. U tom kontekstu itekako je važno i što više zemalja podrži pripremljenu rezoluciju.
No, sada se nameće pitanje kako će domaći, probosanski političari reagirati, odnosno kako će se postaviti prema onim zemljama koje odbiju da stanu uz rezoluciju. Jer ignorisanje protivljenja ovom civilizacijskom činu nije nešto na što treba pristati. Posebno ako se u obzir uzme koliko su neke druge države, poput Njemačke, Velike Britanije, SAD-a i slično uložile truda da se okupi što više kosponzora kako bi rezolucija dobila što veću podršku.
Ukoliko je genocid u Srebrenici jedna od ključnih tački i crvenih linija onih koji se zaklinju u državu, onda bi i odnos nekih drugih zemalja prema ovom pitanju trebao odrediti neki budući odnos ili ga barem propitati.
No, glas protiv rezolucije u UN-u neke države ne mora nužno značiti da bi ta ista država odbila usvojiti takvu rezoluciju u domaćem parlamentu. To smatra profesor i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo.
"Moje mišljenje je da u državama koje ne glasaju za rezoluciju u Generalnoj skupštini UN-a treba pokušati raditi na sličnoj rezoluciji u njihovim nacionalnim parlamentima. Razlozi glasanja nekih država protiv rezolucije u Generalnoj skupštini ne moraju nužno značiti da takva rezolucija ne bi bila prihvaćena na nivou nacionalnih parlamenata. Država se na globalnom nivou može odlučiti da iz strateških razloga odbije podržati rezoluciju koja osuđuje negiranje genocida i glorifikaciju zločinaca te komemoraciju genocida, dok na unutrašnjem planu može biti spremna podržati istu takvu rezoluciju u svom parlamentu", kaže za Klix.ba Turčalo.
Naglašava da takva diskrepancija između unutrašnje i međunarodne politike nije ništa novo.
"U tom kontekstu, važno je uzeti u obzir da su Kina i Rusija protiv rezolucije, što znači da će mnoge države koje se nadaju strateškoj koristi od njih, iz čisto pragmatičnih interese i savezništva, vjerovatno odlučiti da ne podrže rezoluciju. Naprosto, međunarodno ponašanje država često zavise od moći i interesa, a ne od moralnih principa", istakao je profesor Turčalo.
U tom kontekstu bi i bh. lideri mogli vidjeti šansu da mimo rezolucije u UN-u sa nekim državama rade individualno na istoj ili sličnoj rezoluciji i tako pokušaju nastaviti rad na priči zaštite istine i čuvanja sjećanja ne žrtve genocida u Srebrenici.
Javno pogubljen Iranac koji je osuđen za silovanje desetina žena tokom 20 godina
