Stoltenberg poručio da NATO razmatra stavljanje više nuklearnog oružja u borbenu spremnost
Stoltenberg je naglasio da NATO mora pokazati svoj nuklearni arsenal svijetu kako bi poslao direktnu poruku svojim protivnicima.
Također, je naveo da su u toku konsultacije među članicama NATO-a o povlačenju projektila iz skladišta i njihovoj spremnosti za raspoređivanje kao sredstvo odvraćanja.
"Neću ulaziti u operativne detalje o tome koliko bi nuklearnih bojevih glava trebalo biti operativno, a koje bi trebalo biti pohranjeno, ali moramo se konsultirati o tim pitanjima. To je upravo ono što radimo", naveo je Stoltenberg u intervjuu za The Telegraph.
Stoltenberg je naglasio da nuklearna transparentnost mora biti temelj NATO-ove nuklearne strategije kako bi se Savez pripremio za ono što je opisao kao "opasniji svijet".
Telegraph je primijetio da su se nuklearne vježbe provodile u strogoj tajnosti kada je Stoltenberg preuzeo NATO prije 10 godina.
Sada otvoreno hvali 32 saveznika NATO-a za njihov doprinos odvraćanju, uključujući nedavna ulaganja Nizozemske u borbene avione koji mogu nositi američko nuklearno oružje.
"Transparentnost pomaže prenijeti izravnu poruku da smo mi, naravno, nuklearni savez. Cilj NATO-a je, naravno, svijet bez nuklearnog oružja, ali sve dok nuklearno oružje postoji, ostat ćemo nuklearni savez, jer svijet u kojem Rusija, Kina i Sjeverna Koreja imaju nuklearno oružje, a NATO nema, je opasniji svijet", navodi Stoltenberg.
Stoltenberg je upozorio da Kina posebno ulaže značajna sredstva u moderno oružje, uključujući svoj nuklearni arsenal, za koji se očekuje da će do 2030. porasti na 1000 bojevih glava.
"A to znači da bi se u ne tako dalekoj budućnosti. NATO mogao suočiti s nečim s čime se nikada prije nije suočio, a to su dva potencijalna protivnika na nuklearni pogon – Kina i Rusija. Naravno, ovo ima posljedice", naveo je.
Stoltenbergova upozorenja stigla su nakon što je prošle sedmice grupa G7 oštro kritizirala Kinu i Rusiju u saopćenju. Pozvala je Peking da zaustavi isporuku vojne tehnologije Moskvi i usprotivila se kineskoj "militarizaciji" Pacifika.
SAD i Velika Britanija prenijele su svoje snage nuklearnog odvraćanja na NATO, dok ostali evropski saveznici dijele teret odgovornosti držanjem nuklearnog oružja na svom teritoriju i ulaganjem u lansirne sisteme.
Broj aktivnih nuklearnih bojevih glava drži se u tajnosti, ali procjene sugerišu da Velika Britanija ima oko 40 od 225 koje bi mogle biti raspoređene u bilo kojem trenutku, dok SAD posjeduje oko 1700 od 3700.
Francuska, treća nuklearna država NATO-a, ne stavlja svoj atomski arsenal pod zapovjedništvo Saveza zbog dugogodišnje odluke o održavanju nezavisnosti u pitanjima odvraćanja.
Stoltenberg je naglasio da SAD i njihovi evropski saveznici trenutno moderniziraju svoje snage za nuklearno odvraćanje zbog sve većih prijetnji iz Rusije.
"SAD modernizira svoje gravitacijske bombe za nuklearne bojeve glave koje imaju u Evropi, a evropski saveznici moderniziraju avione koji će biti namijenjeni NATO-ovoj nuklearnoj misiji. Onda, naravno, imate Velike Britanije, koje je posebno jer Velika Britanija ima svoje nuklearno oružje", naveo je.
Stoltenberg je odbio razgovarati o tome koliko bojevih glava treba povući iz skladišta i dovesti u borbenu spremnost, ali je spomenuo da su konzultacije o ovom pitanju u tijeku u stvarnom vremenu.
"Stvarnost je da smo svi smanjili izdatke za odbranu kada su napetosti pale nakon završetka Hladnog rata. A sada moramo povećati obranu kada napetosti ponovno rastu. Ja sam premijer 10 godina, znam da je teško pronaći novac za obranu jer većina političara uvijek radije troši novac na zdravstvo, na obrazovanje, infrastrukturu i druge važne zadaće", istakao je Stoltenberg.
Veliki uspjeh turske vojne industrije: Borbeni avion Hurjet premašio brzinu zvuka
