Sve je na Zagrebu
69

Zoran Galić bi trebao biti vraćen u BiH, ugovor o izručenju s Hrvatskom postoji od 2013. godine

N. Ž.
Zoran Galić (Foto: I. Š./Klix.ba)
Zoran Galić (Foto: I. Š./Klix.ba)
Zamjenik direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zoran Galić pobjegao je u Hrvatsku prije nego što je trebao biti uhapšen u akciji "Kings", koja je jučer provedena širom Bosne i Hercegovine.
Prema informacijama iz Tužilaštva BiH, postoji osnov sumnje da je zasad neidentifikovana osoba javila Galiću da će doći do ove akcije i da bi on mogao biti jedan od uhapšenih.

Osumnjičeni Galić je, nakon dobijenih informacija, 8. jula, u popodnevnim satima ilegalno prešao granicu BiH te pobjegao u Republiku Hrvatsku, gdje se i sada nalazi.

Međutim, prema sporazumu između Hrvatske i BiH, Galić ne bi trebao biti zaštićen u susjednoj zemlji.

Naime, 2012. godine je potpisan, a 2013. godine ratifikovan, Ugovor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske o izručenju. U njemu se navodi da će u skladu s ustanovljenim protokolima ove dvije zemlje izručivati osobe od interesa.

Treba reći da Galić ima dvojno državljanstvo, odnosno i hrvatsku putovnicu, ali član 7. ugovora između BiH i RH kaže da to nije prepreka.

"Izručenje vlastitih državljana u svrhu krivičnog gonjenja dopustit će se ako su ispunjeni uslovi propisani ovim Ugovorom za krivična djela organiziranog kriminala, korupcije i pranja novca za koja je prema pravu obje države ugovornice propisana kazna zatvora ili mjera koja uključuje oduzimanje slobode u trajanju od četiri godine ili teža kazna", piše u članu 7, stavu 1 ovog međunarodnog ugovora.

Zoran Galić se, prema informacijama koje su dostupne, tereti za izvršenje krivičnih djela: primanje dara i drugih oblika koristi i zloupotreba položaja ili ovlaštenja, u periodu dok je obavljao dužnost direktora Granične policije BiH. Drugim riječima, ispunjava uslove koji se navode u Ugovoru o izručenju.

Također, mnogi su spominjali slučaj Zdravko Mamić, koji se u BiH "krije" iako u Hrvatskoj protiv njega postoji pravomoćna presuda. Ovdje vrijedi istaći da se Ugovor o izručenju ne primjenjuje retroaktivno, što znači da se ne može tražiti izručenje Mamića zbog kriminalnih radnji, koje su se većinom dešavale prije nego što je ugovor potpisan.

Što se tiče formalnog zahtjeva koji se mora poslati u Zagreb, član 2, stav 1 ovog ugovora kaže: "Nadležni organi država ugovornica u provođenju ovog Ugovora komuniciraju pismenim putem i to putem ministarstava nadležnih za poslove pravosuđa."

Dakle, nadležnost je na Ministarstvu pravde BiH, odnosno na ministru Davoru Bunozi, na kojem leži obaveza službene komunikacije sa kolegom iz Hrvatske oko potencijalnih izručenja, uključujući i Galićevo.

Ako se procedure obave na pravilan način, odluka će biti na hrvatskim pravosudnim organima.