Šta podrazumijeva "plan pobjede" koji će Zelenski predstaviti Bidenu, ali i Trumpu?
Zelenski je naglasio da bi, ako Zapad podrži ovaj plan, on imao dalekosežne posljedice po Moskvu, uključujući psihološki efekat koji bi mogao prisiliti ruskog predsjednika Vladimira Putina da okonča rat diplomatskim putem.
"Plan pobjede predviđa brze i konkretne korake naših strateških partnera - od sada pa do kraja decembra", rekao je Zelenski novinarima u petak. Dodao je da bi ovaj plan trebao poslužiti kao "most" prema drugom ukrajinskom samitu o miru, koji Kijev planira održati, s namjerom da na njega pozove i Rusiju krajem ove godine.
Zelenski je jasno poručio da nema alternative miru, te da ne dolazi u obzir zamrzavanje rata ili bilo kakve manipulacije koje bi jednostavno odgodile rusku agresiju za kasniju fazu. Ipak, dvije strane su još uvijek daleko jedna od druge. Zelenski želi da Ukrajina postane članica NATO-a i Evropske unije, te da Rusija bude protjerana sa cijelog ukrajinskog teritorija, iako smatra da se ovaj cilj može postići diplomatskim sredstvima. Putin, s druge strane, tvrdi da bi mirovni pregovori mogli početi samo ako Kijev odustane od istočnih i južnih dijelova Ukrajine i svog plana za članstvo u NATO-u.
Zelenskijeva posjeta dolazi u kritičnom trenutku za Ukrajinu. Pobjeda Trumpa na predsjedničkim izborima 5. novembra mogla bi dovesti do promjene politike Washingtona prema Ukrajini, koja se uveliko oslanja na američku vojnu i finansijsku podršku. Tokom jedne TV debate, Trump nije želio reći da li želi da Ukrajina pobijedi Rusiju, te je izjavio da bi pokušao okončati rat prije nego što preuzme dužnost, ako pobijedi. Harris je optužila Trumpa da traži brzu i bezuslovnu kapitulaciju Kijeva.
Kako se izbori približavaju, Kijev je pokazao snagu, brzo zauzevši teritorij u visokorizičnom napadu u ruskoj regiji Kursk 6. avgusta, promovirajući nova oružja, uključujući "raketu dron" i balističko oružje, te pokrećući značajne napade dronovima. Jedan od napada izazvao je ogromnu eksploziju u skladištu municije u ruskoj regiji Tver prošle srijede. Rusija je povećala napade dronovima i raketama, prema Zapadu dobila iranske balističke rakete, naredila povećanje svoje vojske, promijenila nuklearnu doktrinu i pojačala ofanzivu na istoku.
Jake Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, izjavio je da je Biden spreman razgovarati o Zelenskijevoj "sveobuhvatnoj strategiji za uspjeh u ovom ratu" protiv Rusije. Zelenski je rekao da se njegov plan sastoji od nekoliko ključnih tačaka i da "sve ove tačke zavise od Bidenove odluke, a ne od Putinove". U petak je lider naglasio da koraci uključuju uspostavljanje ukrajinskog mjesta u svjetskoj "sigurnosnoj arhitekturi", borbene odluke poput operacije u Kursku, jačanje ukrajinskog arsenala i podršku ekonomiji.
Oleksandr Kovalenko, ukrajinski vojni analitičar, smatra da bi Zelenski mogao tražiti dugoročne garancije pomoći do 2025. godine i tražiti neku vrstu deklaracije o kontinuitetu podrške nakon Bidena.
"Ovo će biti veoma važan trenutak. Možda će na neki način, politički i vojno-politički, biti ključni trenutak", rekao je. Zelenski će gotovo sigurno ponoviti svoj poziv Bidenu da odobri udare na ciljeve unutar Rusije, potez koji bi, prema Moskvi, učinio NATO članice direktnim učesnicima u ratu i izazvao reakciju.
Ukrajina želi udariti vojne objekte do 300 km unutar Rusije, poput aerodroma na kojima su stacionirani helikopteri i avioni koji ispaljuju navođene bombe. Washington je rekao da ne smatra da bi ublažavanje tih ograničenja značajno promijenilo situaciju na bojištu. Rusija, koja kontroliše 18% ukrajinskog teritorija, vodi ofanzivu od prošlog oktobra i u avgustu je zabilježila najbrže napredovanje u posljednjim mjesecima. Ukrajinski upad u Kursk regiju mogao bi poslužiti kao pregovarački adut ili kao osiguranje protiv bilo kakvog vanjskog pritiska da se rat zamrzne na trenutnim linijama. Ali Kijev bi morao zadržati teritorij suočen s ozbiljnim izazovima u ljudstvu protiv mnogo većeg protivnika.
U međuvremenu, Rusija napreduje prema transportnom čvorištu Pokrovsk. Njegovo zauzimanje moglo bi izazvati haos u ukrajinskoj logistici i otvoriti nove linije napada. Kovalenko smatra da Rusija vjerovatno želi zauzeti Pokrovsk do kraja godine. „To bi im omogućilo... da ojačaju pritisak na informacijskom frontu kako bi potaknuli misli o mirovnim pregovorima, naravno pod njihovim uslovima“, rekao je.
Ukrajina se nada da će kasnije ove godine unaprijediti plan za mir na drugom međunarodnom samitu i kaže da će, na zahtjev drugih učesnika, pozvati i Rusiju. Prvi samit u Švicarskoj je namjerno izostavio Moskvu u junu, a preskočili su ga Kina i veći dio Globalnog juga. Zelenski tvrdi da je njegova inicijativa za samit jedini održivi format za mir te je ovog mjeseca oštro osudio kinesko-brazilski prijedlog kao "destruktivan", jer predlaže "deeskalaciju situacije" i nastavak direktnog dijaloga bez zahtjeva da se Rusija povuče.
Ukrajina se suočava s najtežom zimom u ovom ratu, koji traje već dvije i po godine, nakon što su ruski napadi oštetili veliki dio energetskih kapaciteta. Vlada se također suočava s rastućim ekonomskim izazovima i planira svoje prve porezne povećanja u ratnom periodu kako bi pokrila manjak od oko 12,2 milijarde dolara za svoju vojsku ove godine. Istraživanja javnog mnjenja pokazuju miješanu sliku. Oko 32% Ukrajinaca bilo je otvoreno, u maju 2024., za određene teritorijalne ustupke kako bi se okončao rat, u odnosu na 10% u maju 2022., rekao je Anton Hrushetski, izvršni direktor kijevske agencije za ispitivanje javnog mnjenja KIIS. Međutim, većina njih je zamišljala dogovor koji bi samo odgodio oslobađanje teritorija, a ne da ga trajno preda.
Ključni zahtjev za bilo koji mirovni sporazum su čvrste sigurnosne garancije, poput članstva u NATO-u, dodao je Hrushetski. "Uprkos negativnim trendovima, Ukrajinci su i dalje dovoljno optimistični i vjeruju u bolju budućnost - i nadaju se da će ta budućnost biti u Evropskoj uniji i uz konačno adekvatne sigurnosne garancije."
"Vlast s Temua" ili šta bi bilo s Donjom Jablanicom da udruženja i građani nisu zasukali rukave
