Znate li u koju azijsku zemlju je naglo porastao uvoz iz EU: U svemu veliku ulogu igra Rusija
Američki Institut Brookings, koristeći podatke Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o trgovini, mapirao je izvoz nekoliko evropskih država u azijske države u posljednjih nekoliko godina, a za koje se sumnja da evropsku robu reizvoze u Rusiju. Te zemlje su Armenija, Kazahstan, Gruzija i posebno Kirgistan.
Kako Rusija koristi Kirgistan
Kirgistan je mala planinska država u centralnoj Aziji, koja nema izlaz na more. Prema riječima Roberta Khachatryana, osnivača i direktora američke logističke kompanije Freight Right Global Logistics, Kirgistan se pokazao ključnim za Rusiju u održavanju trgovine s EU uprkos sankcijama.
"Izvoz Kirgistana u Rusiju je naglo porastao - 2021. godine je iznosio 393 miliona dolara dok je 2022. iznosio 1,07 milijardi dolara, što ukazuje na značajan rast trgovine kojom se Rusiji olakšava zaobilaženje sankcija", ukazao je Khachatryan.
Rast izvoza EU u Kirgistan je zapanjujući - iznosi 95 posto. Irina Tsukerman, predsjednica savjetodavne kompanije za sigurnost Scarab Rising, napomenula je da Kirgistan predstavlja najučinkovitije rusko sredstvo u zaobilaženju sankcija koje se odnose na uvoz iz EU.
"Rusiji je sankcijama otežan pristup visokotehnološkim proizvodima te su povećani troškovi poslovanja. Kirgistan je izuzetno ovisan o Rusiji i ima malo alternativa u trgovini. Države poput Kirgistana, Kazahstana i Armenije su postale centri reizvoza u Rusiju. Razlog za to jeste što trgovina unutar Euroazijske carinske unije (EACU) ne podliježe obaveznim carinskim deklaracijama i inspekcijama", objasnila je Tsukerman.
Osim toga, kako je ukazala, ovim se olakšava protok ruskih proizvoda u Evropu.
"Reizvozom iz Kirgistana pomoglo se ruskim potrošačima da mogu kupiti i najnovije automobile, čime su ublaženi ekonomski bol i smanjeni izgledi pobune protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina", konstatirala je.
Podsjetila je da je Kirgistan zbog svog geografskog položaja tranzitna tačka za robu koja se transportuje između Rusije i Evrope. Zbog toga, kako je istakla, Rusija ulaže u infrastrukturne projekte u Kirgistanu, među kojima su oni energetski i transportni. Zapravo se spomenutim investicijama olakšava reizvoz iz Kirgistana u Rusiju.
Vuk Vuksanović iz istraživačkog centra za vanjsku politiku Londonske škole ekonomije je napomenuo da je centralna Azija logičan put s obzirom na to da je geografski na raskrsnici između Rusije, Kine i Evrope.
"Kirgistan je jedan od najiskrenijih partnera Rusije u tom dijelu svijeta. Član je Euroazijske ekonomske unije (EAEU), koja je predvođena Rusijom, i Organizacije Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (CSTO). Ova zemlja nema izlaz na more i uveliko ovisi o doznakama iz Rusije. Zbog toga je bilo logično da Rusija (u Kirgistanu) potraži druge prilike", naveo je Vuksanović.
Smatra da je problem u tome što će biti pronađena nova država iz koje će se vršiti reizvoz ako Kirgistan bude sankcioniran. Osim toga, kako je istakao, problem je i u tome kako sankcionirati sve one koji su spremni poslovati s Rusijom jer se većina država u svijetu nije pridružila Zapadnim sankcijama.
Najveći problem po Vuksanoviću je taj da se ovo ne bi dogodilo da ne postoji veći broj evropskih država koje su i dalje spremne poslovati s Rusijom, koristeći pravne i logističke nedostatke.
Ekonomista i potpredsjednik Litvanske poslovne konfederacije Marius Dubnikovas je ukazao da Rusija preko Kirgistana iz Evrope najviše uvozi mašine, robu i elektronske uređaje.
Koje evropske zemlje su uključene u ovu trgovinu
Institut Brookings je zemlje poput Njemačke, Poljske, Litvanije, Italije, Češke i Srbije, identificirao kao zemljama s povećanim rastom izvoza u Kirgistan nakon početka rata u Ukrajini.
"Rusija je dobro upoznata s logistikom njemačko-kirgiške trgovine i koristi ove lance snabdijevanja kako bi svoje proizvode izvezla u Njemačku. Nadalje, francuske kompanije su uključene u investicije u energetski i proizvodni sektor Kirgistana, čime su uključene u poslovanje s Rusijom", obrazložila je Tsukerman.
Italiju je istakla kao državom koja otvoreno trguje s Rusijom i koja ima interese u Kirgistanu, posebno u poljoprivredi i tekstilu. S druge strane, kako je navela, ruski poljoprivredni i tekstilni proizvodi, kao i kirgiški proizvodi, izvoze se u Italiju. Također su Nizozemska i Poljska te koje povećavaju izvoz u Kirgistan te koriste Kirgistan za uvoz iz Rusije.
Koji proizvodi se izvoze
Nedavno je značajno porastao izvoz Kirgistana u Rusiju u sektorima kao što su tehnologija, vozila, kozmetika i drugo. Do tada je Kirgistan u Rusiju uglavnom izvozio, kako je podsjetio Michael Ashley Schulman, glavni investicijski direktor kompanije Running Point Capital Advisors, bakar, pamučno predivo i gumirane tkanine.
"No, najveću zabrinutost izaziva to kako Kirgistan pomaže Rusiji da uvozi robu koju koristi u ratu protiv Ukrajine, kao što su kineski i njemački automobili, rezervni dijelovi za vozila, kuglični ležajevi za tenkove i vagone te poluprovodnici. Prema pojedinim procjenama, samo 10 posto uvezenih automobila u Kirgistan ostaje u toj zemlji", naglasio je Schulman.
Nadalje, kako je naveo, stotine proizvoda iz Evropske unije su među ruskom vojnom opremom. Ukazao je i na to da je kupovina ruskih metala u EU zapravo porasla od početka agresije na Ukrajinu.
Kako EU može zaustaviti ovu trgovinu
Michael A. Witt, profesor međunarodnog poslovanja i strategije na britanskoj Poslovnoj školi King je podsjetio da bi sankcioniranje Kirgistana bio pucanj u samog sebe. Naime, time bi se, kako je ocijenio, ova država još više okrenula ka Rusiji i time bi se dio globalnog tržišta prepustio drugim zemljama.
"Tako bi Rusija u konačnici uglavnom dobijala ono što joj je potrebno, samo od drugog dobavljača, a Evropa bi izgubila ekonomsku moć u odnosu na Kinu kao geopolitičkog rivala", dodaje Witt.
Mišljenja je da su male mogućnosti kontrole izvoza za uređaje kao što su kućanski, a čiji se čipovi mogu prenamijeniti u vojne svrhe.
S druge strane, Tsukerman poziva na sankcioniranje evropskih kompanija koje izbjegavaju sankcije Rusiji, kao i na sankcioniranje kirgiških političara, oligarha i kompanija. Osim toga, poziva i na zapljenu ruskih proizvoda koji se uvoze u EU, piše Euronews.
Rakitić uručio posebne poklone svim saigračima u Hajduku pa otišao na godišnji odmor
