Gruzijski san, sumorna java i država koja je postala rob paranoja jednog čovjeka

Osim toga, Gruzijom, Kavkazom, ali i širom Evrope odjeknule su i poruke Salome Zourabichvili, predsjednice ove zemlje koja je ne tako davno uživala podršku i Gruzijskog sna za ovu poziciju, a koja je u međuvremenu postala jedno od prepoznatljivijih lica opozicije.

Noć nakon izbora, predsjednica je izašla pred javnost te je poslala jasnu poruku kako rezultate izbora neće priznati te je, možda za neke i iznenađujuće, pozvala Gruzijce da masovno izađu na ulice gradova i iskažu svoje nezadovoljstvo.

"Mora se napraviti potpuna slika o tome kako se desila ova masivna, sistemska krađa glasova. U ovoj akciji bez presedana, unaprijed planiranom operacijom oteli su naše glasove, naš parlament i naš ustav", rekla je predsjednica na protestima te je još jednom naglasila kako se Gruzija ne želi vratiti pod ruski ogrtač, već da želi evropsku perspektivu.

Osim predsjednice, rezultate izbora otvoreno je negirala i sama opozicija te su poručili kako neće ući u parlament i da odbijaju sve mandate.

"Nećemo ulaziti ni u kakve pregovore. Borit ćemo se do pobjede i obećavamo vam da ćemo zajedno sigurno pobijediti", poručio je lider koalicije Nacionalnog pokreta Jedinstvo Giorgi Vashadze.

Gruzijski san i noćna mora Gruzijaca

Ipak, koliko god opozicija nastojala ukazati na rezultate izbora, vladajući Gruzijski san te premijer ove zemlje Irakli Kobakhidze poslali su jasnu poruku kako u rezultatima izbora ne vide ništa sporno, da se prevare dešavaju i u razvijenijim društvima te da su optužbe opozicije neosnovane. Svaka sličnost sa balkanskim scenarijima je apsolutno slučajna.

Međutim, osim samih rezultata izbora, Gruzijce je mnogo više zabrinulo to što bi ostanak Gruzijskog sna na vlasti mogao značiti produbljivanje autoritarizma u državi.

Iako je već godinama Gruzija u, nogometnim žargonom rečeno, prvom šeširu kada je riječ o EU integracijama te je često navođena kao primjer države koja izuzetno dobro provodi reformsku agendu, Gruzijski san vremenom je sve više klizio na onu drugu stranu. Stranu u kojoj stranka želi da uspostavi potpunu kontrolu nad sistemom i stranu kojoj mnogo više gode moskovski vjetrovi od onih zapadnih.

Uprkos anketama koje su pokazivale kako Gruzijci u velikoj mjeri žele Evropsku uniju, Gruzijski san je vremenom usvajao sve više zakona koji su izazivali bijes na Zapadu te koji su mnogo više ličili na zakone koji se primjenjuju u Rusiji. Tako je usvojen "zakon o stranim agentima" kao i "zakon o propagandi protiv LGBT zajednice", što je Gruziju svrstalo u isti koš sa proruski orijentiranim zemljama.

Da stvar u svemu bude gora, sve te procese iz sjene vodio je alfa i omega gruzijske politike i osnivač Gruzijskog sna, milioner Bidzina Ivanishvili, osoba koja je svoje bogatstvo stekla prvenstveno zahvaljujući privatizaciji koja je u Rusiji uslijedila nakon raspada Sovjetskog Saveza. Privatizacija kakva je dobro poznata i našoj javnosti.

Sa kapitalom stečenim u poslovima metalurgije i telekomunikacija, Ivanishvili je osnovao i vlastitu banku, a nakon čega se i vratio u domovinu te započeo politički život. Sve ono što je uslijedilo, i u čemu se Gruzija nalazi danas, rezultat je upravo sumnjivog rada kakav je Ivanishvili prepisao iz procesa privatizacije, a gdje je enormne sume novca stekao upravo tako - na najsumnjivije načine.

Dok se Gruzija i dalje oporavlja od novog šoka na izborima, brojni političari i analitičari su mišljenja kako se država u ovim trenucima nalazi na ozbiljnoj prekretnici. Tim povodom, za Klix.ba govorio je Stefan Meister, šef Centra za upravljanje u istočnoj Evropi, Rusiji i centralnoj Aziji, a koji radi pri eminentnom njemačkom institutu za istraživanje vanjske politike DGAP.

Kroz svoje obrazovanje, ali i dalji rad, Meister se u brojnim segmentima bavio upravo politikom Južnog Kavkaza, a dio života, vodeći Kancelariju Fondacije Heinrich Böll proveo je upravo u Tbilisiju.

Na početku razgovora, Meister je trenutnu situaciju u Gruziji opisao kao zaista ključan trenutak.

"Politička dešavanja u Gruziji od raspada Sovjetskog Saveza puna su historijskih trenutaka koji su, čini se, odlučujući za budućnost Gruzije. Ipak, ovo je zaista ključan trenutak, jer će odlučiti o budućem putu evropskih integracija i svojoj politici integracije sa transatlantskim institucijama u posljednjih 20 godina. Ili će izgubiti svoje ciljeve i orijentaciju te će, posebno mlađoj generaciji, biti nejasno kakvu budućnost njihova zemlja ima. To će Gruziju učiniti ranjivijom na vanjski utjecaj, posebno iz Rusije. Po prvi put Gruzija ima priliku da se integriše sa EU i ako Gruzijski san pobijedi na ovim izmanipulisanim izborima zaustavit će bilo kakvu integraciju u EU i vidjet ćemo masovni odliv mladih ljudi iz zemlje i najmobilniji i najprogresivniji dio društva će otići", navodi Meister na početku našeg razgovora.

Kada je riječ o Gruzijskom snu i njihovoj povezanosti sa Rusijom, Meister je opisao modus operandi koji ova stranka primjenjuje, a koji se povezuje s ruskim strukturama.

"Osnivač Gruzijskog sna (GS) Bidzina Ivanishvili svoje je bogatstvo stekao u Rusiji 1990-ih i veoma je u skladu sa ruskom političkom kulturom. On ima duboke veze sa Rusijom i Rusija pomaže GS-u da manipuliše izborima na kojima će GS pobijediti. To se događa kroz koordiniranu i interaktivnu kampanju dezinformiranja između ruskih zvaničnih aktera i GS-a, savjetnika iz Moskve koji pomažu u manipuliranju izbornim i orkestriranim aktivnostima i kopiranju ruskih zakona kao što su zakon o stranim agentima, zakon o medijima i LGBT zakon. Rusija je ovdje uspješan postavljač normi. Također, ukidanje sankcija i viznih ograničenja pomaže GS-u da poboljša svoj i imidž Rusije. Postoje ekonomske šeme za zaobilaženje zapadnih sankcija protiv Ukrajine, a obje strane imaju koristi", objašnjava analitičar.

Na pitanje da li se o Ivanishviliju može govoriti više kao o ruskoj figuri ili čovjeku koji je spreman prodati se svakome za vlastiti interes, sagovornik odgovara.

"Opisao bih ga upravo kao drugo što ste naveli. Da, on ima veze i poslove u Rusiji, ali ako je riječ o njegovom bogatstvu i preživljavanju, uradit će sve što treba da bi ostao na vlasti. Rusija je faktor koji mu tu pomaže, ali i dalje on vodi svoju igru kako bi ostao na vlasti te predvodi procese manipulacija i informativnih kampanja. On nije ruski proxy, on je nezavisni akter i radi se o njegovoj paranoji, da SAD ili Zapad žele da ga oslabe ili izbace s vlasti", poručuje Meister.

Govoreći o Ivanishviliju, Meister je opisao i to koliko je njegov sistem zapravo razvijen u Gruziji.

"Posjeduje najbolje lokacije za nekretnine u zemlji, važne dijelove javne infrastrukture koje je kupio za male pare nakon raspada Sovjetskog Saveza, ima ogromne projekte poput botaničkog parka sa bogatstvom iz cijele zemlje i svijeta koji je njegov lični hobi. Istovremeno, on je važan donator Pravoslavnoj crkvi, u izgradnji novih crkava i katedrala, u vraćanju ili renoviranju gruzijske kulturne baštine, daje novac za kulturne projekte, muzeje, siromašne ljude, tako da je u vrlo različitim sektorima aktivan što ga čini popularnim u društvu", objašnjava.

U razgovoru smo se dotakli i situacije sa opozicijom te koliko je zapravo jaka da se suoči sa Gruzijskim snom.

"Trenutna gruzijska opozicija je dio problema, a ne rješenja za zemlju. Oni misle kao GS u smislu pobjeda i poraza, politički sistem je visoko personaliziran i nije institucionaliziran. Oni ne nude stvarne alternative GS-u, podstiču polarizaciju i za većinu Gruzijaca nedostaje pravih alternativa. Više od 60 posto Gruzijaca kaže da ne postoji nijedna stranka koja zastupa njihove interese. To olakšava GS-u da demobilizuje društvo. Posebno je bivši premijer Mihail Sakashvili zbog nasilja u drugom mandatu i suludih akcija veoma nepopularan među većim dijelovima društva. Ljudi su umorni od politike i sva propaganda i manipulacija ih još više umara. Postoji potreba za koalicijama i kompromisom za rast, ali to nije dio gruzijske političke kulture", navodi Meister.

S obzirom na to da je Gruzija već duži period "zaglavljena" na EU putu te da je jedan od razloga svakako i politika Gruzijskog sna, sagovornika smo pitali i koliko je zapravo s druge strane i sama Evropska unija kriva za ovakvu situaciju te da li je proces integracija suviše složen.

"Integracija u EU znači da se zemlja mora prilagoditi EU propisima, normama i standardima, to je veoma birokratski proces, ali je na zemlji koja želi da se pridruži, a ne na EU da ispuni te standarde. Gruzija je dugo vremena bila veoma dobar izvođač, ali je vrlo brzo nazadovala. Glavna greška koje su zemlje članice EU napravile je to što su prekasno ponudile perspektivu članstva i to samo u kontekstu ruskog rata protiv Ukrajine 2022. Da je EU to učinila ranije, u gruzijskoj politici bila bi drugačija dinamika i zemlja možda ne bi nazadovala kao sada. Već dugo nedostaje strateška dubina prema Gruziji i Južnom Kavkazu. Na kraju je odluka da se zemlja zadrži van i tek sada otvori pristupni paket zbog rata u Ukrajini, potkopala vjerodostojnost EU u zemlji i njen put ka EU integracijama. Istovremeno, EU i zemlje članice su prekasno kritizirale autoritarne tendencije u Gruziji. Također se cijela politika finansiranja nije mnogo promijenila u gruzijskoj politici i prije svega je finansirala balon civilnog društva koji nije mnogo vezan za društvo", pojašnjava.

Na kraju razgovora, osvrnuli smo se i na budućnost Gruzije te koliko su realni scenariji koji se spominju u javnosti da bi država mogla ući u proces kakav je Ukrajina prošla kroz Euromajdan i proteste koji su predstavljali uvod u mnogo veće probleme.

"Teško je procijeniti jer je društvo umorno i ako GS zaista pobijedi na izborima, mnogi mladi ljudi i aktivni/napredni dio društva će napustiti zemlju. GS je promijenio pravila igre u zemlji posljednjih godina, sve ključne institucije je stavio pod kontrolu i sve ostale stranke igraju manje-više po svojim pravilima. Sada se radi samo o organizovanom civilnom društvu koje je izazov za GS, zbog uvođenja zakona o stranim agentima i zakona o medijima. U tom pogledu, ne vidim Majdan scenario. U narednim sedmicama će se odlučiti gdje država ide. Ako društvo ne bude zaustavilo GS, to znači da oni, kao i Ivanishvili, ostaju na vlasti jako dug period. Možda u narednim sedmicama postoji i šansa za novi Majdan, ali ponavljam, društvo je jako umorno i frustrirano. GS je jako dobro pripremljen i spremni su koristiti silu za ostanak na vlasti. Isto tako, ne mislim da Gruzija u potpunosti može postati autoritarna država kao Bjelorusija jer to društvo jednostavno neće prihvatiti", zaključio je u razgovoru za Klix.ba Stefan Meister.