TikTok, Rusija i pogrešne procjene: U kojem će smjeru krenuti Rumunija?

Čak i ako uzmemo u obzir da postoje stranke koje "koketiraju" s fašizmom u drugim dijelovima Evrope (AfD u Njemačkoj), to rade prikriveno i barem uz određenu formu distanciranja od najekstremnijih politika prošlosti.

Međutim, Georgescu je na ove osobe i pokrete u rumunskoj historiji ponosan, a dobio je čak 2,1 milion glasova u prvoj rundi predsjedničkih izbora, time osvojivši prvo mjesto, iako do 50 posto podrške, potrebne za pobjedu u prvom krugu, nije došao.

Kada su ovi, istinski šokantni, rezultati objavljeni, politički analitičari u Rumuniji su mogli samo gledati kako je njihov model za predviđanje rezultata, koji je Georgescua stavljao na oko 10 posto, pravi ogromnu grešku.

TikTok kao glavno političko glasilo

Razlog za ovu grešku od čak 13 posto (Georgescu je procentualno dobio 22,94 posto glasova u prvoj rundi) je primarno u tome što su ankete predviđale rezultate na osnovu mišljenja osoba iz velikih sredina, gdje nije bilo realno da političar s ovakvim stavovima dobije veliku podršku.

Za Georgescua je većinski glasalo stanovništvo iz ruralnih sredina, koji će zanemariti ekstremizam i radikalizam, a pri tome njega poznaje iz prijašnjeg angažmana pri vladi u Bukureštu, gdje je bio posebno zainteresovan za poljoprivredu.

Pored toga, Georgescuov uspjeh se nije mogao predvidjeti konvencionalnim metodama jer se njegova kampanja nije vodila na takav način. Odbio je sve debate i TV duele, a skoro kompletna kampanja bila je vođena putem društvenih mreža, primarno TikToka.

Ono što je također zanimljivo jeste da, prema tvrdnjama iz obavještajnih krugova u Rumuniji, je zabilježen porast aktivnosti 5.000 TikTok profila povezanih direktno s vlastima u Rusiji, a koji su išli u korist Georgescuove kampanje.

Zbog ovih tvrdnji je, prema pisanju medija u ovoj zemlji, nastao haos u obavještajnom sektoru države, a ako dođe do pobjede stranaka koje su pro-evropski orijentisane, analitičari predviđaju ozbiljnu "sječu" među rukovodiocima koji nisu spriječili ovakav scenarij, koji oni smatraju ruskim uplitanjem u rumunsku politiku.

Najveća pobjednica - Elena Lasconi

Na kraju cijele priče, najveća pobjednica je sigurno Elena Lasconi, političarka iz liberalne stranke USR. Naime, očekivalo se da će pobjedu odnijeti Ion-Marcel Ciolacu, trenutni premijer države i kandidat najveće stranke u zemlji, socijal-demokratske PSD.

Ciolacu je na kraju za manje od 3.000 glasova ostao iza Lasconi, a pojedini analitičari u Rumuniji to pripisuju činjenici da su socijal-demokrate dio svojih glasova dali desničarskom kandidatu Nicolaeu Simeonu, kojeg su smatrali "lakšim" za pobijediti u potencijalnom drugom krugu glasanja.

Dakle, zbog pogrešne procjene u više navrata, socijal-demokrate su ostale bez mjesta predsjednika, a imajući u vidu da se u nedjelju održavaju i parlamentarni izbori, PSD bi mogao ostati i bez dobrog dijela zastupnika u oba doma rumunskog parlamenta.

S druge strane, Lasconi će vjerovatno "skočiti" na mjesto predsjednice, prve žene na ovoj poziciji u historiji Rumunije. Ona se može smatrati najvećom pobjednicom ovakvog slijeda događaja, imajući u vidu da pro-evropske stranke sada mogu podržati samo nju.

Parlamentarni izbori daju novu dimenziju cijeloj situaciji

Iako su u pitanju bili izbori za predsjednika Rumunije, glavno pitanje koje je proizašlo iz ovog stanja na terenu postalo je: Gdje će otići glasovi koje je dobio Georgescu?

On je bio, formalno, nezavisan kandidat, imajući u vidu da njegove pro-ruske stavove nije mogla potpuno podržati ni desničarska stranka AUR, čiji je on bivši član.

Još jedna važna činjenica na koju se treba napomenuti jeste da je brojka od 2,1 milion glasova, koliko je osvojio Georgescu, veća od broja glasova koliko je osvojila PSD na parlamentarnim izborima 2020. godine, kada je postala najveća partija u parlamentu Rumunije.

Dakle, teoretski, ako jedna stranka uspije osvojiti tu brojku, dobila bi izrazitu snagu u parlamentu i vjerovatno najveći broj mandata.

Ipak, nerealno je očekivati da svi glasači za Georgescua izaberu jednu stranku. Najviše će, vjerovatno, dobiti AUR, koja je na prethodnim izborima bila četvrta stranka po snazi u parlamentu.

Međutim, to su sve špekulacije, a analize pred predsjedničke izbore su se već pokazale kao poprilično netačne. Ono što je jasno jeste da će ovi izbori biti predmet vjerovatno dugogodišnje političke rasprave u zemlji.