Ko je kriv što ubica Alme Kadić nije dobio veću kaznu: Evo šta su odgovorili iz Kantonalnog suda u Sarajevu

Međutim, na upit portala Klix.ba upućen Kantonalnom sudu u Sarajevu, zašto proceduralni propusti nisu ispravljeni u drugostepenom postupku i ko je trebao ispraviti grešku kako bi ubica u skladu sa zakonom dobio kaznu od 35 godina zatvora, stigao je odgovor koji baca drugačiju sliku u odnosu na tvrdnje Vrhovnog suda.

"Sa zapisnika o glavnom pretresu od 27.12.2022. godine (strana 12.), je vidljivo da je odbrana optuženog istakla prigovor da se iskaz oštećene Kadić Alme od 22.04.2021. godine koji se odnosi na događaj od 21.04.2021. godine, koji se odigrao prije događaja koji je predmet ovog krivičnog postupka, ne može čitati, jer se radi o dokazu iz drugog predmeta, te da nije moguće primijeniti odredbu člana 288. stav 2. ZKP FBiH, kojom odredbom su propisani izuzeci od neposrednog izvođenja dokaza. Međutim, iz zapisnika o glavnom pretresu kao i iz obrazloženja pobijane presude slijedi da se prvostepeni sud nije očitovao o osnovanosti ili neosnovanosti ovog prigovora koji je odbrana istakla na glavnom pretresu dana 27.12.2022. godine, a kako to slijedi iz pobijane presude (strane 137. i 138.), zaključak o krivnji optuženog da je počinio krivično djelo Nasilje u porodici iz člana 222. stav 6. KZ FBiH, prvostepeni sud je temeljio i na naprijed navedenom dokazu. Kod takvog stanja stvari, kada prvostepeni sud nije dao razloge o osnovanosti ili neosnovanosti konkretnog prigovora istaknutog od strane branitelja optuženog, osnovano se žalbom prigovara da je učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH", navodi se.

U prijevodu s pravnog jezika ovo znači: U toku postupka odbrana optuženog je uložila prigovor na upotrebu svjedočenja ubijene Alme Kadić koji je ona dala 21. aprila 2021. godine jer se radilo o drugom predmetu.

Kantonalni sud je prilikom donošenja presude da je Hodžić počinio krivično djelo Nasilje u porodici temeljio i na ovom dokazu, ali se nije u presudi odredio da li je prigovor odbrane na upotrebu ovog dokaza bio osnovan ili neosnovan. To je Vrhovni sud FBiH označio kao bitnu povredu krivičnog postupka i presudu je poništio.

Dalje se u odgovoru Kantonalnog suda navodi: "Iz obrazloženja pobijane presude (od 152. do 154. strane), proizilazi da prvostepeni sud, kada su u pitanju krivična djela Ugrožavanje sigurnosti iz člana 183. stav 1. KZ FBiH i krivično djelo iz člana 74. stav 1. tačka a) ZONDINOM KS, nije naveo razloge kojima se rukovodio prilikom odmjeravanja kazne. Kako je prvostepeni sud optuženom za navedena krivična djela utvrdio zakonom propisane maksimalne kazne zatvora, uz izostanak razloga za takvu odluku, to se osnovano žalbom branitelja optuženog ukazuje da pobijana presuda u ovom dijelu ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama i da je uslijed toga učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 312. stav 1. tačka k) ZKP FBiH".

U suštini u ovom dijelu je presuda poništena jer Kantonalni sud nije naveo razloge za takvo odmjeravanje kazne.

Konačno iz Kantonalnog suda u odgovoru za Klix.ba tvrde: "Iz naprijed navedenog je vidljivo da se razlozi zbog kojih je Vrhovni sud Federacije BiH prvi put ukinuo prvostepenu presudu od 07.04.2023. godine ne odnose na odluku u pogledu izrečene kazne, a kako je Apelaciono vijeće Vrhovnog suda Federacije BiH, nakon održanog pretresa osudilo optuženog E. H. na 20 godina, to ovaj sud ne može komentarisati pravosnažnu presudu drugostepenog suda".

Opet, u prijevodu sa strogo pravnog jezika i ograničenja zbog pravila o nekomentarisanju presuda iz Kantonalnog suda u Sarajevu tvrde da njihova prvostepena presuda nije ukinuta zbog nepropisno određene dužine kazne (kako je to pojasnio Vrhovni sud Federacije BiH) nego zbog drugih povreda krivičnog postupka.

Kantonalni sud nije jasno odgovorio na upit portala Klix.ba gdje se pita ko je trebao i na koji način ispraviti grešku koja je dovela do toga da ubica nije dobio kaznu dugotrajnog zatvora.