Ovo je biografija prvorangiranog kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH, sporna "rupa" od 12 godina
Do ove situacije je došlo zbog činjenice da se predsjednica i potpredsjednici FBiH nisu uspjeli usaglasiti oko jednog imena, pa će tako delegati birati s liste na kojoj se, pored Bjelogrlića, nalaze i Damir Šapina, Anja Pavelka-Vuleta, Adis Abdić, Tanja Hadžagić, Smajo Šabić i Ognjen Gašović.
Predsjednica FBIH Lidija Bradara je predložila da Bjelogrlić sam ide na potvrdu u Domu naroda, ali saglasnost nisu dali potpredsjednici Igor Stojanović i Refik Lendo.
U biografiji prvorangiranog kandidata Bjelogrlića, u koju je imao uvid Klix.ba, može se vidjeti njegovo radno i edukaciono iskustvo, ali je zanimljivo da u jednom vremenskom periodu nema informacija o njegovom angažmanu, što nije slučaj s drugim kandidatima.
Konkretno, riječ je o periodu od 1989. godine, kada je Bjelogrlić završio Pravni fakultet Univerzitetu u Beogradu, do 2001. godine kada je položio pravosudni ispit u Banjoj Luci.
Prema saznanjima našeg portala, upravo ova "rupa" od 12 godina je glavni razlog zbog čega Bjelogrlić nije dobio saglasnost potpredsjednika FBiH za imenovanje na ovu poziciju.
Period poslije 2001. godine, prema njegovoj biografiji, se teško može nazvati spornim. Dalje se kaže kako je od 2003. do 2010. godine bio rukovodilac Pravnog sektora u kancelariji visokog predstavnika BiH u Mostaru.
Zatim je od 2011. do 2015. godine bio pomoćnik direktora za planiranje i podrsku obuci u Agenciji za Školovanje i strudno usavrpavanje kadrova pri Ministarstvu sigurnosti BiH.
Od 2015. do 2021. godine je bio član, kao stručnjak, Upravnog prava u Kancelariji za razmatranje žalbi BiH, a nakon toga je postao profesor u Visokoj školi Logos u Mostaru.
Navodi se i da je ovlašteni predavač javnih nabavki Agencije za javne nabavke BiH, te da nije član niti jedne političke organizacije.
Zanimljivo je da je Komisija Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, koja je konkurs provela, dodala i komentar o njegovoj prijavi.
"Kandidat je pokazao izuzetno znanje iz oblasti ustavno-sudske materije, posebno Ustava FBiH i Ustavnog suda FBiH. Radi se o vrlo kvalitetnom kandidatu za navedenu poziciju", stoji u komentaru ove komisije.
Ovakve "komplimente" nije dobio niti jedan drugi kandidat ili kandidatkinja za ovu poziciju, odnosno nije bilo otvorene preporuke poput druge rečenice u komentaru.
Podsjetimo, mogao bi biti sporan i drugi proces imenovanja, gdje se kao jedna od kandidatkinja ističe Monika Mijić, trenutna v.d. agentica Bosne i Hercegovine pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Ovdje je interesantno reći kako je riječ o konkursu iz 2022. godine, kada su pravila bila nešto drugačija.
Tada nije bilo prvorangiranog kandidata ili kandidatkinje, a Mijić je jedna od osam imena koji će se naći pred delegatima Doma naroda PFBiH, a koji su 2022. godine ocijenjeni kao "odlični" ili "vrlodobri."
Pored Mijić, tu se nalaze i Jasminka Džumhur, Senad Osmić, Boris Barun, Tanja Hadžagić, Izmir Hadžiavdić, Željko Škarica i Samir Zuparević.
Vrijedi istaći da je za imenovanje sudije Ustavnog suda FBiH potrebna većina u Domu naroda, odnosno pozitivan glas 41 od 80 delegata.
Teslićanin pucao na policiju kroz zatvorena vrata i pobjegao kroz prozor, uhapšen nakon potjere
I dalje vas "brinu" sitnice? Ovo su priče građana Sarajeva kojima je kora hljeba luksuz
