Šta su dogovorili Evropski lideri: Jasno je da se na SAD više ne može računati, no bez potpunog jedinstva

Sastanak je sazvao francuski predsjednik Emmanuel Macron nakon što je američki predsjednik Donald Trump dogovorio bilateralne mirovne pregovore s Rusijom o okončanju rata u Ukrajini, isključujući evropske saveznike i Kijev. Pregovori bi trebali započeti u utorak u Saudijskoj Arabiji.

Evropski lideri ostali su zatečeni potezima Trumpove administracije u vezi s Ukrajinom, Rusijom i evropskom odbranom te su suočeni s realnošću budućnosti s manje američke zaštite. Shvatili su da će morati preuzeti veću odgovornost za sigurnost Ukrajine.

Britanski premijer Keir Starmer, koji je prije sastanka u Parizu izjavio da je spreman poslati mirovne snage u Ukrajinu, u ponedjeljak navečer rekao je da je potrebno američko sigurnosno jamstvo kako bi evropske zemlje poslale svoje vojnike u Ukrajinu. Također je naveo da je još rano govoriti o broju britanskih vojnika koji bi mogli biti poslani.

Slanje mirovnih snaga povećalo bi rizik od direktnog sukoba s Rusijom i predstavljalo bi dodatni teret za evropske vojske, čije su zalihe oružja značajno smanjene zbog naoružavanja Ukrajine i decenija relativnog mira. Postavlja se i pitanje kako bi pojedine evropske zemlje mogle finansirati takve misije.

Starmerov prijedlog o slanju mirovnih snaga izazvao je podjele među učesnicima sastanka u Parizu.

Njemački kancelar Olaf Scholz izjavio je da bez pristanka Ukrajine ne može biti mirovnog sporazuma s Rusijom. Naglasio je i da se bez mirovnog sporazuma ne može razgovarati o njemačkom učešću u mirovnoj misiji u Ukrajini. Također je istakao da evropska budžetska pravila ne bi smjela spriječiti povećanje potrošnje za odbranu iznad dva posto BDP-a.