Ko je Alice Weidel: Liderica AfD-a definitivno ne odgovara stereotipu vođe ekstremne desnice

Ona je lezbijka, živi s partnericom iz Šri Lanke, filmskom producenticom Sarah Bossard, i nije stalni stanovnik Njemačke.
Iako je na čelu partije koja se ponosi svojim naglašenim patriotizmom, Weidel dijeli vrijeme između Berlina i Švicarske, gdje živi sa svojom partnericom i njihova dva sina. Osim toga, dolazi iz Zapadne Njemačke, dok je AfD tradicionalno mnogo jači u bivšem istočnom dijelu zemlje.
No, Weidel nije umjereni glas u partiji koja se često suočava s optužbama za ekstremizam. Naprotiv, iako se prvobitno pridružila AfD-u zbog ekonomskih politika, ubrzo je postala zagovornica njegove oštre antiimigrantske i nacionalističke retorike. Njen govor na stranačkoj konferenciji ranije ove godine izazvao je burne reakcije kada je glasno i jasno zatražila "veliku repatrijaciju stranaca", koristeći izraz "re-mi-gra-cija" – koncept koji je nekada bio tabu, a danas okuplja simpatizere desnice.
Weidel ne pokazuje nikakvo kolebanje kada su u pitanju stavovi koji su AfD-u donijeli podršku radikalnijih birača. Govorila je o imigrantima kao "burkama, djevojkama s maramama, naoružanim muškarcima na socijalnoj pomoći i beskorisnim ljudima", što joj je donijelo oštre kritike političkih rivala, ali i aplauze pristalica koji smatraju da migracija predstavlja ozbiljnu prijetnju Njemačkoj.
Njeni pogledi na porodicu su također kontradiktorni. Iako je sama roditelj u istospolnoj vezi, podržava tradicionalnu definiciju porodice kao zajednice muškarca, žene i djece, tvrdeći da je legalizacija istopolnih brakova irelevantna tema.
Ni njeni stavovi o ratu u Ukrajini nisu ostali bez kontroverzi. Weidel smatra da je Njemačka najveća žrtva ovog sukoba zbog ekonomskih posljedica koje osjeća, te tvrdi da je rat "problem koji se nas ne tiče". Čak je otišla korak dalje, sugerišući da bi Ukrajina, nakon završetka rata, trebala biti pozvana na odgovornost.
Odrasla je u Güterslohu, gradiću između Dortmunda i Hanovera, gdje je, kako tvrdi, trpila uvrede i zlostavljanje od strane imigranata s Bliskog istoka. Studirala je u Bayreuthu, a potom radila u Goldman Sachsu i Banci Kine, provodeći šest godina u Kini.
Njena politička figura oličava paradoks: lider krajnje desnice koja promovira nacionalni identitet i strogu imigracionu politiku, a istovremeno živi van Njemačke, u vezi je s imigrantkinjom i posjeduje bogatu međunarodnu karijeru. Ipak, njena beskompromisna retorika i sposobnost da privuče birače iz zapadne Njemačke, srednje klase i politički neodlučnih, čini je jednom od najuticajnijih figura na njemačkoj političkoj sceni danas.