Anel Bećirović o planovima Dogs Trusta za gradnju jedinstvenog centra za udomljavanje
Cilj ovih programa je da pomognu zajednici, a posebno lokalnim vlastima koji su za to jedino i odgovorne, da problem sa napuštenim psima koji je eskalirao nekoliko godina prije dolaska Fondacije, riješe efikasno, trajno i humano kako je i propisano državnim Zakonom o zaštiti i dobrobiti životinja iz 2009.
Samo ovakvo rješavanje problema bi spriječilo da se on ponovi, te značajno unaprijedilo i dobrostanje zajednice i dobrobit pasa.
Duže vrijeme se već govori da bismo i mi mogli dobiti upravo jedan takav Centar, pa da li biste nam, prije svega, objasnili o kakvom se to mjestu radi? Je li to jedna vrsta skloništa za životinje?
Dogs Trust Centri za udomljavanje pasa definitivno ni na koji način ne nalikuju skloništima za pse kakve ih građani u BiH percipiraju. Kao ilustraciju visokih standarda koji se primjenjuju u izgradnji i upravljanju tim centrima, možemo navesti da je jedan lociran u samom centru grada Manchestera.
To su jako dobro organizovana, čista i pozitivna mjesta koja koriste dugogodišnja iskustva Fondacije i najnovija naučna saznanja u svim procedurama - od primanja pasa, preko brige o njima, obuke i pripreme za udomljavanje, pa do procedura kojima se osigurava da je udomljavanje adekvatno i trajno.
Ovo znači da se mnogo polaže na pronalazak idealnog spoja vlasnika i psa, što je u konačnici jako korisno za cijelu zajednicu jer prevenira kasnije napuštanje pasa koje je u BiH bilo i ostalo glavni izvor problema.
O psima u Dogs Trust Centrima se brine stručno i obučeno osoblje 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici. Posjete potencijalnih udomljivača, vlasnika koji su već udomili pse, ljubitelja pasa, porodica i škola su redovne i česte. Centar je također mjesto koje pruža priliku za volontiranje ali i terapijski rad sa osobama sa posebnim potrebama. Dakle, potencijal ovakvog Centra za korisnost cijeloj zajednici je višestruk i obiman. Inače, interesantno je naglasiti da bi ovo zapravo bio prvi ovakav centar u svijetu van Velike Britanije i Irske, što predstavlja svojevrsni kuriozitet.
Kako je planirana realizacija ovakvog projekta u BiH?
Osim vrijednog angažmana na podizanju svijesti i edukaciji javnosti, edukaciji veterinarskih stručnjaka, djece i vlasnika pasa, te na programima masovne sterilizacije napuštenih i besplatne sterilizacije vlasničkih pasa, Fondacija Dogs Trust je prije oko tri godine najavila da je spremna podršku zaokružiti uspostavljanjem Centra za udomljavanje pasa u ovoj zemlji. Inače, centri za udomljavanje su bitne karike svakog Sistema za upravljanje populacijom pasa, a preko kojih se problem napuštenih pasa jedino i može riješiti efikasno i trajno.
Pored velike društvene korisnosti u smislu dalje pomoći na trajnom rješavanju problema napuštenih pasa, ovaj projekat predstavlja i vrijednu direktnu stranu investiciju koja ima višestruke koristi za zajednicu.
Centar bi bio posljednja karika sveobuhvatne podrške Fondacije lokalnim vlastima i zajednici općenito u koju je do sada uložila blizu 30 miliona konvertibilnih maraka. Zbog svega navedenog, ovaj projekat bi trebalo da bude realizovan u saradnji sa tim istim lokalnim vlastima a koje bi za Centar trebale jedino iznaći i besplatno ustupiti adekvatno zemljište na dugoročno korištenje Fondaciji koja bi snosila sve troškove izgradnje i višegodišnjeg vođenja Centra.
Da li su lokalne vlasti u KS pokazale sluh za ovu saradnju?
Na realizaciji ovog višestruko vrijednog projekta radimo već duže od dvije godine, i sa naše strane je sve već duže vrijeme spremno. Međutim, i pored iskazane volje lokalnih vlasti u Kantonu Sarajevo, nažalost do sada nemamo konkretne pomake u ovom pravcu.
Prethodne kantonalne vlasti su još prije dvije godine bile voljne ustupiti adekvatno zemljište u Rakovici, u blizini JU Terapijska zajednica „Kampus“, ali je Općina Ilidža na čijoj teritoriji se parcela nalazi, umjesto ove sugerirala drugu adekvatnu lokaciju. U cilju što skorijeg početka realizacije ovog projekta još u novembru 2017. godine potpisan je i Memorandum o saradnji između Općine i Fondacije. Nažalost, sve ovo vrijeme lokalne vlasti nisu uspjele razriješiti određena imovinsko-pravna pitanja vezano za lokaciju koju je ponudila Općina, pa se realizacija projekta praktično nije pomakla sa početne tačke. Nama su naravno bile i ostale prihvatljive i sve druge lokacije koje zadovoljavaju naše kriterije, ali nam ništa drugo nije bilo ponuđeno. Dodatno, kontaktirali smo i sve druge općine Kantona Sarajevo koje gravitiraju prema glavnom gradu. Većina njih nam nije mogla ponuditi zemljište, dok su neke ponudile lokacije koje se nažalost nikako nisu mogle uklopiti u naše kriterije. Kontaktirali smo i novoizabrane kantonalne vlasti koje su također izrazili razumijevanje i interes, ali nažalost ni tu za sada još nema konkretnih pomaka, osim činjenice da su se u aktivnosti oko iznalaženja lokacije sada uključili i iz Zavoda za izgradnju KS.
Koji su to konkretni kriteriji Fondacije koje spominjete vezano za zemljište i lokaciju Centra?
Kao što je spomenuto, s obzirom na višestruku korist ovog projekta za zajednicu, te naših brojnih programa koje dobrovoljno godinama već provodimo u KS i drugim dijelovima BiH, a posebno uzevši u obzir visoko ulaganje koje jedan ovakav centar zahtijeva, smatramo da najmanje što lokalne vlasti mogu uraditi jeste da nam privremeno ustupe na besplatno korištenje adekvatno zemljište na duži period, nakon čega bi izgrađeni i uhodani Centar, kao naravno i samo zemljište, prešao na upravljanje vlasniku te zemlje, tj. lokalnim vlastima.Zemljište treba da ima površinu od 30 do 50 duluma, zavisno od konfiguracije terena.
Naravno, neophodno je da ne postoje nikakvi imovinsko-pravni problemi niti bilo kakve druge prepreke za realizaciju projekta, te da postoji proaktivna podrška lokalnih vlasti u izdavanju svih neophodnih dozvola, i sl. Što se tiče lokacije, Centar treba da je što lakše dostupan građanima Sarajeva, pa stoga lokacija treba biti dobro povezana glavnim saobraćajnicama i javnim prevozom.
Kolika je ekonomska vrijednost i koje su koristi zajednice gdje će Centar biti uspostavljen?
Trenutna procjena vrijednosti izgradnje centra u BiH je oko 20 miliona KM, dok je godišnje redovno ulaganje potrebno za njegov rad oko 1,5 miliona KM. Iako će arhitektonsko rješenje biti djelo naših stručnjaka iz Velike Britanije, za izgradnju će se birati samo lokalne građevinske firme. Također, Centar će biti opremljen i održavan kroz angažman isključivo lokalnih dobavljača. Pored toga, Centar će otvoriti i oko 40 do 50 novih ranih mjesta, dok će svojim arhitektonskim karakteristikama i visokim standardima, sigurno privlačiti posjetitelje iz cijele BiH, regije pa i šire.
S obzirom na sve navedeno, kakav je sada plan? Hoće li biti Dogs Trust Centra za udomljavanje pasa i gdje?
U preko dvije godine koje smo aktivno proveli u iznalaženju mogućnosti u Kantonu Sarajevo, Centar je već mogao biti izgrađen, a zajednica već osjetiti njegove brojne koristi. Naša prvobitna namjera je bila da Centar bude uspostavljen u Kantonu Sarajevo jednostavno jer je fokus naše podrške i svih naših Programa od početka bilo Sarajevo, ne samo kao glavni grad države, već i kao grad koji je imao najveći problem s napuštenim psima. Također, smatramo i da bi glavni grad lakše mogao postati model drugim manjim sredinama u BiH, pa i regiji, u uspostavljanju Sistema za upravljanje populacijom pasa te postizanju humanog i trajnog rješenja problema napuštenih pasa u čitavoj BiH. U posljednje tri godine smo uložili jako puno truda, strpljenja, vremena i sredstava kako bi se došlo do realizacije projekta u Kantonu. Uprkos tome, iz nama baš i nejasnih razloga, a kako se čini uglavnom birokratskih, nismo naišli na adekvatnu podršku, te je shvatanje važnosti ovog projekta bilo nedovoljno da lokalni partneri riješe sve probleme koji su kočili početak realizacije. Sada jednostavno više nismo u poziciji dalje odugovlačiti i nemamo drugog izbora nego da prihvatimo saradnju koju nam po ovom pitanju vrlo proaktivno, profesionalno i kooperativno nude susjedne lokalne zajednice.
Dogs Trust će, kako stvari sada stoje, u realizaciji ovog projekta biti primoran poći stopama drugih pravnih subjekata koji su tržišno orijentisani na Sarajevo, ali iz sličnih razloga također ne mogu izgraditi svoje objekte u samom Kantonu, pa su fizički locirani u okolnim lokalnim zajednicama.
Međutim, ako Centar bude uspostavljen u jednoj od susjednih općina, Sarajevo bi i dalje bilo u fokusu naših aktivnosti i Kanton Sarajevo bi u tom smislu opak osjetio određene koristi od Centra, ali definitivno manje nego da je Centar lociran u samom Kantonu.
Ono po čemu je naširoko poznata jesu njeni, u pravom smislu riječi, izvrsni Centri za udomljavanje pasa, trenutno njih 22, a koji rade po iznimno visokim standardima te načinima udomljavanja koji uključuju kompleksnu proceduru kako bi se osiguralo da je udomljavanje trajno i da su novi vlasnik i pas najbolji spoj, a što ima pozitivne posljedice i na psa, i na vlasnika, i na cijelu zajednicu.