Armin Škrbo osvaja prva mjesta u pušenju lule, a prvu je zapalio 1977.
U Hrvatskoj čak postoji i Savez klubova pušača lule koji redovno organizuje takmičenja, a na takmičenju održanom u Zagrebu prof. dr. Armin Škrbo, koji predaje na Farmaceutskom fakultetu u Sarajevu, osvojio je prvo mjesto u muškoj konkurenciji.
Kako je rekao za Klix.ba, prvu lulu je zapalio 1977. godine kada je s prijateljima išao na krstarenje po Kornatskim otocima i od tada nije prestao. S vremenom je hobi postao skoro pa profesionalna stvar jer se počeo takmičiti.
"Tim hobijem sam se bavio sve do prije pet godina, kada sam sasvim slučajno saznao da u Hrvatskoj postoji udruženje u kojem su pušači lula članovi kluba i koji su organizirali takmičenja na nivou države. Prvo takmičenje kojem sam prisustvovao je bilo u Vodicama u Hrvatskoj 2010. godine gdje sam otišao 'turistički' da vidim kako to sve izgleda. Organizatori su me odmah prihvatili i 'natjerali' da učestvujem u takmičenju, iako nisam imao pojma o pravilima. Takmičenje se zvalo Otvoreno prvenstvo Hrvatske u dugom pušenju lule za dame i gospodu. Tada sam osvojio petnaesto mjesto i bio na sredini rang-liste učesnika s vremenom od 48 minuta i 13 sekundi", kazao je prof. Škrbo.
Kako kaže, tada je počela njegova uspješna takmičarska karijera. Na državnom takmičenju Hrvatske koje je održano u Zagrebu 2011. godine osvojio je prvo mjesto i postao prvak te zemlje. Na takmičenjima koja su uslijedila u navedenim godinama nije osvajao niže od trećeg mjesta.
"Na posljednjem prvenstvu svijeta u dugom pušenju lule, koje je održano u blizini Venecije u Italiji 2015. godine, oborio sam vlastiti rekord i postigao izuzetan rezultat od 1 sat, 23 minute i 25 sekundi. S hrvatskim klubom sam išao na svjetska takmičenja u Poljskoj, Njemačkoj i Italiji, gdje sam osvajao zapažene rezultate, a s timom smo uvijek bili rangirani od 13. do 18. mjesta na svijetu", rekao Škrbo.
Inače, svjetski rekord u dugom pušenju lule je 3 sata, 33 minute i šest sekundi. Zbog nepostojanja ovakve vrste klubova, saveza i takmičenja u BiH, Škrbo se na međunarodnim takmičenjima takmičio pod zastavom Hrvatske i s timom iz susjedne nam zemlje. Ističe kako se ovoj takmičarskoj disciplini van BiH pridaje veliki značaj i pristupa ozbiljno.
"U svijetu je to ravno golfu i vrlo ozbiljno shvataju sve u vezi s tim. To je velika industrija", kazao je.
Takmičenja su profesionalno organizovana i postoji nekoliko pravila. Svi takmičari puše istu vrstu lule i istu količinu duhana koji odabere organizator takmičenja, a ocjenjuje ih i prati pet sudija.
Neke od slavnih osoba koje su pušile lulu bile se George Simenon i Jean-Paul Sartre, Albert Einstein, Pablo Picasso, Vincent van Gogh, Hugh Hefner, Danny Kaye i Josif Visarionovič Staljin. One su im bile inspiracija za stvaranje djela.
Da biste se bavili ovim hobijem potrebno je dosta strpljenja i da znate uživati, a od opreme trebate imati, osim lule, tamper za suzbijanje duhana, pomagalo za čišćenje lule i reameri za detaljno čišćenje. Početnicima se savjetuje da koriste aromatični duhan.
Pušači lula imaju i svoj praznik koji se obilježava 20. februara.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
