Banjalučki skejteri u borbi za park: Skateboarding je način življenja i pomjeranje granica
Skejteri masovnije postoje u glavnom gradu BiH, gdje imaju svoj park Hastahanu, dok u Zenici, Banjoj Luci i Mostaru parka nema pa se zaljubljenici ovog sporta snalaze kako znaju. Skejter Dražen Livazović iz Banje Luke kazao je kako u ovom gradu sada ima do 10 redovnih skejtera, ali da ih je prije bilo mnogo više.
"Skateboardingom smo se počeli baviti na različite načine i u različitim uzrastima, krenuvši od videa, muzike, igrica, utjecaja starijih, ranijeg bavljenja sličnim stvarima (npr. snowboarding) te mnogih drugih razloga. Raspon dobi banjalučkih skejtera i njihovog vremena provedenog na skejtu je veoma širok, tako da su neki 'na dasci' više od 15 godina, a neki su tek počeli učiti osnove i upoznavati tu kulturu/sport/umjetnost", kazao je Livazović za Klix.ba.
Na park čekaju godinama
Često ga nazivaju ekstremnim sportom, ali ovaj Banjalučanin ističe da je mnogo manje povreda na skejtu nego što ljudi misle. Naglašava kako početnici trebaju biti dodatno oprezni, ali da niko od njih nije imao ozbiljnijih povreda.
"Kada je riječ o učenju trikova, početnicima je najveći izvor informacija internet, ali su im na raspologanju i stariji skejteri kad god im nešto nije jasno. Nakon što nauče osnovne trikove, sve postaje jasnije i logičnije, a onda ulogu igraju trud, volja, kreativnost i upornost", rekao je Livazović.
Iako je još 2010. godine pokrenuta inicijativa za pravljenje skate parka u Banjoj Luci, a 2013. godine i peticija u okviru koje su građani dali svoj potpis za to, izgradnja još nije ni započeta.
"Skate park u Banjoj Luci bi dosta značio za banjalučku, ali i bh. scenu, najviše zbog mladih (i starih) koji bi se voljeli početi tim baviti. Naravno da će roditelj radije ostaviti dijete na sigurnom i prigodnom mjestu predviđenom za skateboarding, nego na trgu među mnogim prolaznicima, blizu ulice, a pogotovo u blizini smrdljivih toaleta koji stoje u strogom centru grada i izvor su bog zna kakvih zaraza. Također skate park bi pomogao i starijim i iskusnijim skejterima jer bi u svako doba dana imali mjesto gdje mogu sami i na miru vježbati a da im ne smeta ogroman broj ljudi (i da oni ne smetaju ikom)", kazao je.
Opremu i sami prave
Smatra da bi ovo dovelo i do otvaranja skate shopa koji je vrlo bitan za ovaj sport. Jedina radnja u kojoj bi se mogla kupiti specijalizovana oprema za skateboarding je zatvorena prije nekoliko godina.
"Mnogo manji gradovi od Banje Luke u Srbiji i Hrvatskoj imaju odlične betonske skate parkove. Mali broj skejtera u Banjoj Luci je ishod nepostojanja parka i shopa, odlaska mladih iz države (mnogo dobrih skejtera je napustilo BiH), ali i mentaliteta sredine u kojoj se nalazimo. Problem je što ljudi imaju predrasude i premalo znanja o skateboardingu te je malo onih koji razumiju taj svijet i zagrebu ispod površine. Opremu nabavljamo od društva i iz shopova u inostranstvu te online. Početnicima koji se trude, a ne znaju mnogo o tome ili nemaju, uvijek pokušamo sklopiti nešto od naših iskorištenih stvari, besplatno ili veoma jeftino", kazao je ovaj skejter.
Povezan s umjetnosti
Mladima preporučuje da se bave ovim sportom jer u njemu nema pravila i šablona. Livazović kaže kako su skejteri prihvaćeni onakvi kakvi su i imaju mogućnost da dožive skateboarding na svoj individualan način, do sporta, preko umjetnosti do kulture.
"Također, skateboarding je usko vezan s mnogim umjetnostima te se veliki broj skejtera pored skejta, a često i zahvaljujući njemu, pronalazi u fotografiji, muzici, kinematografiji, likovnim umjetnostima itd... Bitno je napomenuti da skateboarding nije samo gomila raznih trikova i njihovih kombinacija na različitim elementima, nego način života, način sklapanja novih drugarstava, putovanja, pogled na svijet oko sebe i uopćeno guranje svojih granica mentalnih i fizičkih", istakao je.
Banjalučki skejteri se najčešće okupljaju na poligonu univerzitetskog kampusa gdje su donijeli nekoliko sprava i gdje u miru mogu vježbati i družiti se a da nikome ne smetaju. Često su bili i na Trgu Krajine za koji Livazović kaže da je odlično mjesto za snimanje i usavršavanje naučenih trikova.
Na Facebooku pod nazivom Breeze Skateboarding i Instagramu pod nazivom @breezeskatecrew dijele savjete i sve novitete iz ovog sporta te svoje klipove, rad i šale.
Skateboarding se razvio 1970-ih godina u SAD-u, a zamah je doživio sredinom osamdesetih, nakon povećanja dužine i raspona daske, a samim time i točkova. Osim što je ekstremni sport, skateboarding može biti i rekreacija te svojevrstan način umjetničkog izražavanja. Tradicionalno se povezuje s drugim urbanim subkulturnim aktivnostima, kao što su BMX biciklizam, grafiti, punk (postoji i cijeli muzički pravac nazvan skate punk), grunge, hip hop itd.
Skateboarding je česta tema filmova i videoigara. Neka od najpoznatijih imena skejtanja su Rodney Mullen, Tony Hawk, Stacy Peralta, Steve Caballero, Bob Burnquist i drugi. Shaun White, dvostruki olimpijski pobjednik u snowboardu - disciplina half pipe, također je prvak u Skateboarding na X Games, igrama ekstremnih sportova.
Komična reakcija uplakane bebe na taktove najslušanije pjesme godine: "Ovo ne mogu izmisliti"
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
