Prema psiholozima
42

Osobe etiketirane kao preosjetljive u djetinjstvu, najčešće razviju ovih 14 osobina kao odrasli

D. J.
Foto: Shutterstock/Klix.ba
Foto: Shutterstock/Klix.ba
Plakanje je prvi način na koji komuniciramo. Zapravo, roditelji često odahnu kada čuju prvi plač svoje bebe. Međutim, kako dijete raste, plač—i druga ponašanja koja izražavaju povrijeđenost—mogu uzrokovati da ga roditelji i drugi odrasli označe kao "preosjetljivo".

"Tijekom odrastanja pod velikim smo utjecajem mišljenja i tvrdnji drugih o tome ko smo, posebno onih koje iznose naši roditelji, skrbnici i odrasle osobe kojima vjerujemo... Ako neko od onih kojima vjerujemo kaže da smo 'preosjetljivi', pogotovo ako se to ponavlja, to postaje jedan od temeljnih elemenata naše samodefinicije", kaže dr. Madeline Brener, licencirana klinička psihologinja s Thriveworks.

Kad neko internalizira etiketu "preosjetljivog", to može utjecati na njega dugo nakon završetka djetinjstva. Razumijevanje "zašto" iza određenih ponašanja koja imate u odrasloj dobi prvi je korak prema ozdravljenju, piše Parade.com.

Ovo je 14 osobina odraslih ljudi za koje se u djetinjstvu govorilo da su "previše osjetljivi".

1. Nemogućnost vjerovanja svojoj intuiciji

Ako vam se zbog savjeta "vjerujte svojoj intuiciji" želudac zgrči, možda je kriva oznaka "preosjetljive osobe".

"Neko ko je navikao da mu se govori da je preosjetljiv možda se teško može pouzdati u svoju intuiciju, ili 'osjećaj' u vezi opasnih situacija kako bi izbjegao daljnje potvrđivanje svoje preosjetljivosti", objašnjava dr. Brener.

2. Problem s povjerenjem u druge

"Problemi s povjerenjem mogu proizaći iz ranih iskustava u kojima njihova osjetljivost nije bila shvaćena ili prihvaćena", kaže dr. Catherine Nobile, psihologinja iz New Yorka. "Biosocijalna teorija tvrdi da emocionalna ranjivost ne proizlazi samo iz genetskih čimbenika, već i iz okoline koja ih poništava."

Ovo poništavajuće okruženje može uzrokovati da se osoba bori da drugima povjeri svoje emocije jer se boji osude ili odbijanja.

3. Pojačana osjetljivost na tuđe emocije

Ova osobina može biti svojevrsna prednost.

"Odrasli koji su u djetinjstvu označeni kao osjetljivi mogu razviti povećanu sposobnost suosjećanja i uočavanja emocija drugih", kaže dr. Nobile. "Ova osjetljivost često proizlazi iz njihovih ranih iskustava usklađenosti sa suptilnim emocionalnim znakovima u njihovoj okolini."

4. Neosjetljivost

Nasuprot tome, neka djeca za koju se kaže da su preosjetljiva mogu postati neosjetljiva prema sebi i drugima kao odrasli.

"Moglo bi se na prvi pogled činiti paradoksalnim, ali ponekad ljudi označeni kao 'preosjetljivi' na kraju pretjerano ispravljaju i zatvaraju se od svojih emocionalnih iskustava", kaže dr. Brener. "To može dovesti do poteškoća s međuljudskim povezivanjem, kao i istinskim razumijevanjem samog sebe."

5. Perfekcionizam

"Mnogi pojedinci koji su bili kritizirani zbog svoje osjetljivosti mogu razviti perfekcionističke tendencije kao odrasli", kaže dr. Nobile. "Oni mogu težiti besprijekornosti u svojim postupcima i interakcijama kao način da izbjegnu prosuđivanje ili negativne povratne informacije povezane s njihovim emocionalnim reakcijama."

6. Ugađanje ljudima

"U duhu iskorištavanja nečije osjetljivosti na način koji ih čini simpatičnima i željenima, ugađanje ljudima može uključivati ​​pokušaj predviđanja i zadovoljenja potreba drugih prije nego što one uopće budu izražene", kaže dr. Brener. "Ovo često ide ruku pod ruku s lošim granicama, ali posebno se odnosi na privlačenje pažnje i naklonosti drugih."

7. Loše granice

"U istom smislu kao i prethodna tačka, osoba koja je označena kao 'preosjetljiva' može propustiti postaviti i provesti granice, stoga se izlaže nepotrebnim rizicima ili gubicima", kaže dr. Brener.

8. Poteškoće u sukobima

Niko ne voli sukobe, ali internalizacija ideje da ste "preosjetljivi" može učiniti snalaženje u njima nevjerojatno izazovnim.

"Osjećaj neregulacije u sukobu može se podijeliti među odraslima kojima je rečeno da su kao djeca bili previše osjetljivi", kaže dr. Nobile. "Mogu imati tendenciju doživjeti povratnu informaciju kao oštru kritiku, što dovodi do trajnog osjećaja da su neshvaćeni."

9. Pretjerano razmišljanje i analiziranje

Dio razloga zašto sukob i kritika mogu biti takav izazov? Navika pretjeranog razmišljanja o svakoj sitnici.

"Zbog svoje osjetljivosti, odrasli mogu pretjerano analizirati događaje iz prošlosti ili se zadržati na percipiranoj kritici", kaže dr. Nobile. "Ova sklonost preživljavanju može dovesti do povećane tjeskobe i poteškoća u oslobađanju od negativnih emocija."

10. Hipervigilantnost ili poremećaj pažnje

Vaš unutarnji monolog može biti iscrpljujući, pogotovo ako ste pretjerano oprezni i neprestano razmišljate. Međutim, ova osobina je pokušaj da se zaštitite.

"Odrasli koji su u djetinjstvu označeni kao preosjetljivi mogu razviti hipervigilanciju, stalno promatrajući svoje okruženje u potrazi za potencijalnim emocionalnim okidačima ili znakovima odbacivanja", kaže dr. Nobile. "Ova povećana svijest proizlazi iz želje da se zaštite od ponovnog doživljavanja štetnih situacija."

11. Socijalna izolacija

Možda se osjećate kao da je vaša prisutnost teret drugima.

"Dijete koje je označeno kao 'preosjetljivo' može vjerovati da previše opterećuje druge i na kraju se izolirati", kaže dr. Brener. "Izolacija također može biti mjera samozaštite kako bi se izbjeglo daljnje etiketiranje."

12. Nesigurnosti

Kronični komentari o vašoj osjetljivosti vrlo su kritični i mogu izazvati osjećaj nesigurnosti,

"To može uključivati ​​nesigurnost u njihov izgled, sposobnosti i razumijevanje međuljudske komunikacije", kaže dr. Brener. "Ponekad se to može manifestirati na ozbiljnije načine, kao što su poremećaji prehrane, tjelesna dismorfija, kronična anksioznost, depresija i više."

13. Ovisnost

"Može uključivati ​​ovisnost o raznim supstancama ili drugim procesima, poput kupovine i igranja video igara, kaže dr. Brener. Negativno samopoimanje koje se razvilo oko etikete "preosjetljivog" može biti ključni dio problema.

14. Kreativnost

Kreativno izražavanje još je jedna potencijalna prednost koja se razvila iz nužde.

"Mnogi osjetljivi pojedinci kanaliziraju svoje emocije u kreativne svrhe poput umjetnosti, pisanja ili muzike", kaže dr. Nobile. "Ovi izlazi pružaju siguran prostor za emocionalno izražavanje i omogućuju im da obrade složene osjećaje koje bi moglo biti teško verbalizirati."