Pedijatrica Junuzović-Kaljić otkriva: Povećavaju li antibiotici u ranom djetinjstvu rizik od alergija
Grupe antibiotika koje se obično propisuju bebama kasnije u djetinjstvu mogu rezultirati povećanim rizikom od alergija, pokazalo je istraživanje.
Otkriveno je da djeca koja su primala antibiotike poput penicilina imaju veći rizik od razvoja alergija na hranu, astme ili dermatitisa.
Pedijatrica Amra Junuzović-Kaljić je u razgovoru za Klix.ba pojasnila koliko je to zaista tako i na šta treba posebno obratiti pažnju kada je riječ o antibioticima, naročito u najranijem periodu.
"Što se tiče alergijskih reakcija, one su visoke učestalosti u savremenom svijetu, posljednju deceniju, dvije. Na globalnom nivou, senzibilizacija alergijskih manifestacija se pojavljuje kod jedan posto populacije svake godine, što je veliki broj novih senzibilizacija. To je jednim dijelom rezultat činjenice što smo se udaljili od prirode i izmijenili okolinu u kojoj živimo. To je ljudski utjecaj na zrak, vodu, hranu, piće, zemlju iz koje niču biljke, odnosno pitanje niza nutrijenata koji dospijevaju u naš organizam. S tog aspekta je pogotovo u novorođenačkom, dojenačkom i ranom periodu veoma bitno pravilno i zdravo hraniti djecu", savjetuje Junuzović-Kaljić.
S druge strane, naša sagovornica naglašava da je upotreba antibiotika nekad neizbježna.
"S tog aspekta, antibiotici su veoma važno terapeutsko sredstvo za čovječanstvo. Otkriće antibiotika i njihova upotreba je spasila milione života i produžila životni vijek, smatra se za oko osam godina. Također je utjecala na brojne procese u našoj civilizaciji, jer su antibiotici moćno sredstvo u borbi protiv bakterija", naglašava pedijatrica.
Napominje da je stoga veoma važno racionalno upotrebljavati antibiotike, samo tamo gdje je to nužno, potrebno i indicirano.
"Važan aspekt upotrebe antibiotika je u ranom dječijem periodu. Tu važi da je antibiotska terapija samo ona koju koordinira ljekar, u odgovarajućoj dozi. Tada je antibiotik pravilno upotrijebljen. U protivnom, ako posežemo za antibioticima često i nepotrebno, činimo ih manje efikasnim i moćnim, jer utječemo na bakterijsku rezistenciju. Bakterije se bore za opstanak i u tom su smislu veoma vješte. Unutar dvadeset minuta nastaje nova generacija bakterija", ističe Junuzović-Kaljić.
Produkcija novih antibiotika je, dodaje, veoma usporena.
"U svjetskim razmjerama raspolažemo s nešto više od sto vrsta antibiotika. Isto tako, ne treba zaboraviti da se antibiotici upotrebljavaju i u proizvodnji hrane, posebno u uzgoju životinja. To znači da određena količina dospijeva i putem hrane u organizam", komentira Junuzović-Kaljić.
Dakle, ako je djetetu potreban antibiotik za bakterijsku infekciju, upozorava pedijatrica, ne smije se izbjegavati zbog straha od alergijske bolesti. No, nikako ne treba pretjerivati u propisivanju antibiotika onda kada oni nisu prijeko potrebni, jer mogu izazvati dugoročne posljedice i razviti otpornost zbog prekomjerne upotrebe.
"Zloupotreba antibiotika se isto dešava, a to je upotreba antibiotika tamo gdje ne treba, kod povišene temperature, upale grla, virusnih infekcija i slično. Informiranje javnosti o tome je veoma važno. U tom kontekstu upotreba antibiotika u najranijem uzrastu mora biti vrlo racionalna i pod kontrolom ljekara", potcrtava Junuzović-Kaljić.
