Postoji iznenađujuće jednostavan razlog zašto neka djeca nauče govoriti ranije
Većina djece sa 18 mjeseci izgovara pojedinačne riječi i napreduje do fraza i rečenica oko dva ili tri, ali druga ćaskaju mnogo ranije.
Psihologinja Elika Bergelson s Univerziteta Harvard godinama se pita koje individualne razlike dovode do ovog spektra sposobnosti. Njena nedavna opservacijska studija na ovu temu sada je pokazala iznenađujuće rezultate.
Upisujući 1.001 dijete mlađe od četiri godine, ona i međunarodni tim psihologa bili su iznenađeni kada nisu pronašli vezu između toga koliko je dijete izgovorilo tokom dana i njegovog pola, socioekonomskog statusa ili nivoa izloženosti više jezika.
Umjesto toga, eksperimentatori su otkrili da su najbrbljavija djeca u globalnoj studiji bila ona koja su imala tendenciju da čuju više govora odraslih, zajedno s godinama i kliničkim faktorima kao što su nedonoščad ili disleksija.
"Sporiji razvoj jezika se često pripisuje roditeljima iz nižeg socioekonomskog okruženja koji daju manje doprinosa svojoj djeci, što je dovelo do poziva na intervencije u ponašanju koje imaju za cilj da ga povećaju", navodi.
Studija je obuhvatila 12 zemalja, 43 jezika i koristila je nosive diktafone na djeci u dobi od dva mjeseca do četiri godine. Više od 40.000 sati snimaka analizirano je pomoću algoritma strojnog učenja. Istraživanje je otkrilo da su djeca mlađa od četiri godine proizvela približno 66 vokalizacija više po satu svake godine, što je predvidljiv ishod povezan s kognitivnim razvojem.
Iznenađujuće, studija je pokazala snažan utjecaj razgovora odraslih na dječju vokalizaciju. Za svakih 100 vokalizacija odrasle osobe koje je dijete čulo unutar jednog sata dijete je proizvelo još 27 vokalizacija. Taj učinak "govora odraslih" povećavao se za 16 vokalizacija sa svakom godinom razvoja djeteta.
Taj je ishod bio značajan jer su djeca s nenormativnim jezičnim razvojem, poput disleksije, proizvodila 20 vokalizacija manje po satu u usporedbi sa svojim vršnjacima, s godišnjim jazom koji se povećavao za otprilike 8 vokalizacija.
Međutim, studija se usredotočila samo na dnevne vokalizacije, ostavljajući neistražene nijanse u sofisticiranosti jezika na koje utječu socioekonomski ili rodni faktorima.
