Uskotračna pruga, koja je spajala Konavle, Dubrovnik i Hercegovinu sa ostatkom Evrope sagrađena je početkom 20. stoljeća. Prvi "Ćiro" prošao je ovom prugom 15. jula 1901. godine. Zbog tadašnjih prometnih uslova, mašina na parni pogon, uskotračna pruga izgrađena je s maksimalnim nagibom od 2,5 posto. Pruga od Mostara do Čapljine izgrađena je uz obalu rijeke Neretve, a od Čapljine do Konavala i Dubrovnika izgrađena je kroz prekrasne brdske predjele i uz rijeku Trebišnjice kroz Popovo polje te prolazi uglavnom kroz ruralna područja.
Sedamdesetih godina 20. stoljeća uskotračna pruga je napuštena i dio je zamijenjen prugom s normalnim kolosijekom. Linija Čapljina - Dubrovnik ukinuta je kao beskorisna 1. jula 1976. godine kada je prošao posljednji voz.
Nakon ukidanja željezničke pruge, a posebno nakon posljednjeg rata, broj stanovnika u ruralnim područjima duž nekadašnje željezničke pruge znatno je smanjen, što je rezultiralo zatvaranjem škola, ambulanti i drugih javnih službi, čineći život u ovom području vrlo teškim. Veliki prostor je gotovo u potpunosti napušten te je budućnost za kvalitetan život u ovim krajevima bila neizvjesna.
Kud je nekad išao voz, sad voze biciklisti
O pruzi i Ćiri nekad i sad razgovarali smo s Ivanom Juriljem, direktorom REDAH-a, regionalne razvojne agencije Hercegovine.
"Danas se ruta uglavnom koristi za cestovni promet, a pojedini dijelovi su potpuno napušteni i zapušteni. Međutim, duž ove trase ima puno prirodnog, povijesnog i kulturnog naslijeđa koje bi uz postojeće turističke atrakcije moglo biti iskorišteno kao atraktivna turistička ponuda. Uz Park prirode Hutovo Blato, pećinu Vjetrenicu, Manastir Zavalu, Popovo polje, Stari grad Dubrovnik i Konavosko polje ima 14 tunela i 9 mostova, od čega je jedan konstruiran prema nacrtima poznatog arhitekte Eiffela koji je dizajnirao poznati Eiffelov toranj u Parizu. Ukupna dužina željezničke pruge iznosi blizu 170 km", priča nam Jurilj.
Sve ove činjenice dale su ideju za revitalizaciju napuštene uskotračne "Ćirine" pruge kao biciklističke staze. U tom je kontekstu i opći cilj projekta doprinijeti integraciji privrede u pograničnim područjima Dubrovačko-neretvanske županije i Hercegovine kroz razvoj nove zajedničke turističke ponude.
"Ovim projektom željeli smo realizirati dva velika cilja: revitalizirati staru uskotračnu prugu 'Ćiro' između Mostara i Konavala uspostavljanjem biciklističke staze kao novog zajedničkog turističkog proizvoda s jasnim identitetom i imidžom. Realizacijom toga željeli smo povećati količinu i kvalitet turističke ponude i turističkih usluga u pograničnom području Dubrovačko-neretvanske županije i u Hercegovini", konstatira Jurilj.
Projekt je finansiran sredstvima Evropske unije kroz Prekogranični program saradnje Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013; IPA komponenta II – Prekogranična saradnja. Funkcionalni vodeći partner je Javno preduzeće "Vjetrenica-Popovo polje", a partneri su: REDAH, Općina Čapljina, Općina Ravno, Općina Neum, Turistička organizacija Grada Trebinja i Udruga "Hercegovina Bike" iz Bosne i Hercegovine te Općina Konavle, Turistička zajednica Konavala i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA iz Hrvatske.
Završetkom projekta, cijela trasa uskotračne pruge od Mostara do Konavala je stavljena u funkciju, odnosno, cijela je trasa obilježena prepoznatljivom signalizacijom te su infrastrukturno uređeni dijelovi koji su bili zapušteni, što uključuje i stavljanje u funkciju 14 mostova i 9 tunela, koji također predstavljaju jednu svojevrsnu atrakciju, te izgradnju odmorišta duž trase na atraktivnim lokacijama.
Pored infrastrukturnog opremanja trase, projekt je usmjeren i na izgradnju kapaciteta za pružanje turističkih usluga i promociju. U tom je kontekstu održan set obuka za potencijalne pružatelj turističkih usluga, podijeljeno je više od 100 bicikala pružateljima turističkih usluga koji će biti na raspolaganju za iznajmljivanje turistima te su organizirane četiri promotivne biciklijade na kojima je učestvovalo nekoliko stotina biciklista. Snimljeni su atraktivni promotivni materijali koji će dalje služiti za promociju ove ponude putem društvenih mreža, sajmova, izložbi i događanja.
Biciklima povezali Dalmaciju i Hercegovinu, stvorili novi turistički proizvod
Jasno je da su turistički radnici s obje strane granice u svemu prepoznali sjajan novi prozivod.
"S obzirom na to da su i Hercegovina i Dubrovačka regija već prepoznatljive kao turističke destinacije, ovaj je projekt ponudio novi turistički proizvod s jasnim prekograničnim identitetom. Ova biciklistička trasa spaja dva različita prekogranična područja i kao takva će biti prepoznata kao jedinstvena turistička ponuda. Trasa povezuje veliki broj turističkih atrakcija iz obje regije (BiH i RH): Stari most u Mostaru (UNESCO), Stari grad Počitelj, pravoslavna crkva u Žitomisliću, Park prirode Hutovo Blato, rimske ruševine Mogorjelo u Čapljini, Špilja Vjetrenica (UNESCO uvjetni popis), pravoslavni manastir Zavala, krško Popovo polje, Stari grad Dubrovnik (UNESCO), krško Konavosko polje, vinarije, mostovi, tuneli, rijeke, polja... Ova trasa povezuje sve ove atrakciju u zajedničku i prepoznatljivu turističku ponudu", naglašava direktor Jurilj, ponosan na jedan zaista sjajan projekat.
S obzirom na to da je projekt tek završio, stvarni rezultati projekta će se osjetiti tek nakon jedne do dvije godine. Međutim, projekt je već sada rezultirao jakom promocijom, kako ove trase, tako i samih regija. Zahvaljujući brzom protoku informacija i društvenim mrežama, kao i aktivnoj i atraktivnoj promociji, ova biciklistička trasa je već privukla pažnju turističkih radnika, biciklista i medija, ne samo u regiji, već i na međunarodnom nivou. Tako su već određeni blogeri i novinari obišli trasu te najavljuju svoj dolazak kako bi iskusili svu draž i izazove ove trase koja spaja prelijepe prirodne i kulturne bisere Hercegovine, Konavala i Dubrovnika.
Nećemo stati samo na ovome, idemo i u Crnu Goru
U planu je nastavak projekta kroz razvoj atraktivnih turističkih sadržaja i ponude na ovoj trasi te njena daljnja promocija, kao i širenje prema Crnoj Gori, uvezujući Herceg Novi i Nikšić. U tom je pogledu već prijavljen nastavak projekta 'ĆIRO II' na Trilateralni program prekogranične saradnje Hrvatska-BiH-Crna Gora, a planira se kandidiranje pojedinih segmenata razvoja ponude na temeljima ovog projekta i na druge programe i fondove.
Također, u planu je intenzivna promocija ove turističke atrakcije na turističkim tržištima i kao zajedničke ponude, ali i kao ponude svake pojedinačne općine, koje su uvezane ovom trasom. Pored toga, nastojat će se inicirati ideja da ova trasa bude ucrtana i kao jedan od biciklističkih koridora u okviru Eurovelo mreže biciklističkih staza.
Goran Prskalo, sekretar Udruge "Hercegovina Bike", priča nam o svojoj ulozi u projektu.
"Udruga 'Hercegovina Bike' je bila aktivni partner u ovom projektu. Radili smo na trasiranju, snimanju i obilježavanju ove biciklističke trase duge više od 170 kilometara, od Mostara do Dubrovnika te do Trebinja".
Intezivna je i saradnja s Biciklističkim klubom Mostar koji je u sklopu ovog projekta organizirao dvije biciklijade, prvu na području Hutova Blata u julu 2016. godine, a drugu na području Ravnog u decembru.
Biciklisti već sada bilježe pozitivne efekte ovog projekta
"Projekt je polučio izvanredne rezultate već u ovoj fazi. Trasa je prepoznata kao cikloturistička destinacija, ne samo za naše bicikliste, već i za bicikliste iz cijele Evrope. Već se organiziraju cikloturističke ture, zanimanje turističkih agencija je već veliko i vjerujemo kako će se uspješno brendirati Ćirina biciklistička trasa", rezimira Zubac na kraju.
O bicikliranju duž stare Ćirine pruge samo riječi hvale ima i Alma Galešić Okić, članica Biciklističkog kluba MAS Mostar.
"Projekat 'Bicikliranje kroz povijest' iza sebe ima jedan vrlo mjerljiv rezultat, a to su kilometri i kilometri biciklističkih staza koje nas vode kroz divne predjele netaknute prirode. Dionica do Čapljine nama Mostarcima je uobičajena iako je i ona prelijepa jer ide uz našu ljepoticu Neretvu. Nakon toga slijede krasni predijeli Hutovog Blata, Popovog polja... Prolazak tunelima, mostovima pravljenim za potrebe uskotračne pruge vas zaista vrati u povijest, ima sasvim dovoljno materijala za retrospektivu tog doba".
Galešić Okić navodi kako je staza, osim što je prekrasna, pogodna i za bicikliste rekreativce, one koji nemaju prevelikog iskustva na dva točka.
"Usponi nisu veći od 2-3 posto jer su pravljeni za parnu lokomotivu i vagone, nisu smjeli biti strmi. Staza iz te perspektive nije fizički mnogo zahtjevna, svako može odrediti koju dionicu da vozi u ovisnosti o vremenu kojim raspolaže. Ono što za nas zvuči primamljivo je da smo povezani od Mostara do Dubrovnika biciklističkom stazom i jedva čekam proljeće da odvezemo cijelu dionicu do Konavala. Sama pomisao mi izvlači široki osmijeh na lice", kaže naša sagovornica.
U Turističkoj zajednici HNK imaju samo riječi hvale o jednom ovakvom projektu koji, kako kaže direktor Andrija Krešić, propagira one turističke smjernice koje bi trebalo da budu dominantne u narednom periodu. Posebno se naglasak stavlja na saradnju većeg broja subjekata, različitih turističkih destinacija, a profilira se i bicikliranje kao turistički proizvod koji bi kod nas mogao biti važan dio ponude.