"Bolest vremena" sve češća u BiH: Meteoropate se svakodnevno žale ljekarima
"Žigaju kosti, kiša će", rečenica je koju često možemo čuti od nana, deda, prijatelja, kolega, roditelja i često je mnogi sami sebi govore. I nije slučajnost što 24 sata poslije oblaci donesu padavine i pad temperature, govore nam stručnjaci u oblasti meteorologije. Jednako nije slučajno zašto proljeće i sunce donose svježinu i bolje raspoloženje.
Svaka treća osoba meteoropata
Sabina Hodžić, pomoćnica direktora u Federalnom hidrometeorološkom zavoda, govori nam kako, ma šta pojedinci mislili, vrijeme itekako utječe na zdravlje i svaka vremenska pojava djeluje na ljude. Kako kaže, svaka treća osoba u svijetu spada u skupinu meteoropata.
"Bioprognoza sadrži opis meteorološke situacije i ona obično najavljuje dolazak vremenskih prilika koje narednih dana mogu povoljno ili nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje. Cilj te prognoze jeste da se ljudi organizuju, preduzmu neke preventivne mjere i zaštite svoje zdravlje. Gotovo svi ljudi na određeni način reaguju na nepovoljne vremenske uvjete. Rijetko se ko dobro osjeća za vrijeme sparine ili izrazito visokih i niskih temperatura. Meteoropate su upravo ljudi kod kojih se javlja pogoršanje osnovne bolesti, a vezano za loše vremenske uvjete. Obično se te tegobe javljaju kod naglih promjena temperatura zraka, kod naglog pada atmosferskog pritiska ili prilikom porasta vlažnosti zraka. Također na zdravlje može utjecati i promjena vjetra. Obično je to vjetar južnog smjera. Upravo su neki topli vjetrovi povezani s nervozom, agresivnošću, depresijom i smanjenom koncentracijom. Osim tih učinaka koje imaju na raspoloženje i ponašanje, postoji nekoliko stanja koja se mogu javiti ili pogoršati zavisnosti od vremenskih uvjeta. Imamo tu poremećaj spavanja, glavobolje, migrene...", priča nam Hodžić.
Iz Doma zdravlja Kantona Sarajevo saznajemo kako se ljekarima porodične medicine svakodnevno javljaju meteoropate sa tegobama zbog loših vremenskih prilika.
Specijalista porodične medicine Hasiba Erkočević kaže nam kako je paradoks što su se ljudi razvojem civilizacije, a posebno razvojem i napretkom mnogobrojnih tehnoloških pomagala, jako udaljili od prirode.
"Priroda, kojoj kao ljudska bića pripadamo, prolazi kroz stalne cikluse, prije svega godišnja doba, a svako od njih sa sobom donosi svoje karakteristike u smislu različitih meteoroloških prilika koje nerijetko mogu biti nepovoljne vremenske prilike i nepovoljno utjecati na naše zdravlje. Svaka osoba na neki način osjeti ili reaguje na nepovoljne vremenske prilike, ali da bi nekoga zaista proglasili meteoropatom i rekli da ima takozvanu 'bolest vremena', pojava zdravstvenih tegoba ili pogoršanje osnovne bolesti mora biti povezano sa nepovoljnim vremenskim prilikama. Pod tim nepovoljnim vremenskim prilikama mislim na visoku ili nisku temperatura i vlažnost vazduha, pojavu vjetra, visok ili nizak atmosferski pritisak, padavine, grmljavine, pozitivnu ili negativnu jonizacija vazduha, količine dnevnog svjetla... Dodatni faktori su i pojava veće koncentracije polena, prašine i drugih onečišćenja u vazduhu. Osim na zdravstveno stanje, ovi faktori mogu nepovoljno utjecati na raspoloženje, ponašanje, kao i na opće tjelesno stanje organizma svake osobe. Karakteristika meteoropata jeste da se zdravstvene tegobe javljaju 24 do 48 sati prije pojave nepovoljnih vremenskih prilika, a popuštaju sa prestankom djelovanja nepovoljnih vremenskih prilika", pojasnila nam je doktorica Erkočević.
Udaljavanje od prirode
Statistika kaže da su najčešće meteoropate osobe srednjih godina ženskog spola, starije osobe oba spola te hronični bolesnici.
Erkočević nam govori kako su meteoropate koje ona svakodnevno sreće u ambulanti najčešće osobe koje boluju od hroničhih nezaraznih oboljenja bez značajne razlike na dob i spol. Nerijetko je riječ i o osobama koje se liječe zbog anksioznih stanja i depresije.
"Karakteristično je i to da osobe koje se liječe zbog respiratornih oboljenja poput hronične opstruktivne plućne bolesti, bronhitisa ili astme, usljed povećane vlažnosti vazduha osjete pogoršanje disajnih tegoba. Kod osoba koje se liječe od kardiovaskularnih oboljenja dolazi do pojave aritmija, oscilacija u visini vrijednosti krvnog pritiska... Teoretsko stručno medicinsko obrazloženje za pojavu meteoropatije je na nivou centralnog nervnog sistema i to tačnije na nivou hipotalamusa i hipofize. Tako, naprimjer, pad temperature vazduha dovodi do pojačanog lučenja adrenokortikotropnog hormona, poznatijeg kao hormon stresa, koji dalje može prouzrokovati kod osobe osjećaj unutrašnjeg nemira, tjeskobe, razdražljivosti i slično. Također se smanjuje lučenje endorfina koji ima ulogu u toleranciji osobe na bol, te se posljedično prag boli smanjuje, ulogu u jačanju imuniteta i održavanju dobrog raspoloženja. Ovim mehanizmom se povećava osjetljivost kako mišićnog, tako i tetivnog i nervnog sistema na bol, što u konačnici može dovesti do pojave glavobolja, bolova u mišićima, zglobovima, kostima...", kazala nam je Erkočević.
Tegobe u meteoropatiji mogu se razvrstati u grupu mentalnih tegoba i fizičkih tegoba, ali kod pacijenata se najčešće javlja kombinacija različitih tegoba.
"Želim naglasiti da je meteoropatija kod pacijenata u ambulanti porodične medicine prilično zastupljena. Direktna je posljedica modernog stila života i našeg udaljavanja od prirode. Provodimo previše vremena u zatvorenim, klimatiziranim i vještački osvjetljenim prostorima, a sve to smanjuje sposobnost našeg organizma da se adaptira na meteorološke prilike. Neophodno je raditi na prevenciji i očuvanju ličnog zdravlja, raditi na jačanju imuniteta, pronaći dovoljno vremena za boravak u prirodi pri svim atmosferskim prilikima. Potrebno je raditi na promjeni ličnog stila života u smislu prakticiranja zdrave ishrane, dovoljne fizičke aktivnosti, prestanka pušenja i konzumacije alkohola, a osobe koje imaju neku hroničnu bolest moraju redovno koristiti preporučenu terapiju, sprovoditi savjete ljekara i redovno se javljati na kontrolne preglede kod svojih porodičnih ljekara. Još jednom moram podsjetiti na značaj povratka prirodi kao i prilagođavanju onome što nam prirodni ciklusi donose", apostrofirala je na kraju Erkočević.
Kako nam pojašnjava Hodžić iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, na osnovu prikupljenih parametara iz mreže stanica i sinoptičke situacije, biometeorolozi prate da li dolazi ciklona ili anticiklona te kakvo vrijeme nas očekuje i kako bi moglo djelovati na ljude.
Proteklih dana vlada relativno povoljna bioprognoza. Hodžić kaže kako u posljednje vrijeme najveće tegobe kod meteoropata izazivaju razlike u tempraturi, a zbog jutarnjih magli u centralnim dijelovima zemlje hronični bolesnici bi mogli osjećati tegobe.
Šta je bitno da uradite nakon prejedanja da smanjite nadutost i potaknete probavu
Sezona je virusa: Donosimo nekoliko savjeta za one koji "nemaju vremena" biti bolesni
Pronašli smo novogodišnje ukrase po pristupačnim cijenama koji će upotpuniti svačiji dom
