Đurđevdan u domu porodice Ahmetović: Pjesma i veselje za dolazak proljeća
Munervera Ahmetović već pet decenija obilježava Đurđevdan, a ekipi portala Klix.ba ispričala je da se danas u njenom domu okuplja osmero djece sa 50 unuka.
"Svake godine slavimo Đurđevdan koji nam pored proljeća donosi još veselje i radost", kaže nam Ahmetović.
Jorgovan na kući, sreća u duši
Munevera je jutros izuzetno rano ustala, okupla se, umila i okitila. Potom je jorgovanom i cvijećem okitila kuću te počela sa skromnom pripremom jela.
"Čorbu sam već ranije pripremila, a sada na red dolazi meso. Kada sve bude gotovo, servirat ćemo u kući, a nakon toga iznijeti u dvorište gdje ćemo igrati, pjevati i veseliti se", dodaje naša sagovornica.
U odnosu na vrijeme kada je bila djevojčica, Munevera ističe da se danas ovaj praznik na mnogo drugačiji način proslavlja u većini romskih porodica.
Tradicija se, kaže, polako gubi te naglašava da je svoje osmero djece nastojala odgajati u skladu s običajima koje su joj njeni roditelji nametnuli.
"Danas je sve mnogo drugačije, jer nema više starijih ljudi koji su poznavali tradiciju. Nekada nam je bilo mnogo bolje, većina mladih ne želi prihvatati tradiciju. To im nije zanimljivo. Svoju sam djecu pokušavala odgajati na tradicionalan način i usaditi im prave romske vrijednosti. Želim da moja djeca žive životom kakvim sam živjela u njihovim godinama", dodaje Munevera.
Darovanje za sreću i napredak
Kako to romski običaji nalažu, svako ko dolazi u Muneverinu kuću na Đurđevdan mora donijeti darove za zdravlje, sreću i napredak.
"Praznih ruku se ne treba nigdje ići, posebno na ovaj naš veliki praznik. Svaki put kada idemo negdje mi nosimo darove djeci, ali i starijima. Može to biti voće, kafa, šećer, sok ili novac. Jednostavno, prema tradiciji to je za sreću, zdravlje, rahatluk u kući i napredak", pojašnjava Munevera.
S obzirom na tešku ekonomsku situaciju, tek rijetke romske porodice danas sebi može priuštiti proslavu Đurđevdana na pravi način.
Naš drugi sagovornik kojeg smo zatekli u kiseljačkom sokaku Salko Muratović ističe da je i ova nedjelja prilika da se ukaže na težak položaj Roma u BiH.
"Zbog nemogućnosti pronalaska posla, te opće besparice Romi sve manje obilježavaju praznike. Nadam se da će nas država konačno prepoznati na pravi način te da će Romi u budućnosti imati priliku za uživanje ravnopravnog položaja kao i svi ostali građani BiH", kaže Muratović.
Kako smo se i sami uvjerili, i pored teškog položaja u kojem se nalaze, kiseljački Romi danas su raspoloženi.
Smijeha na njihovim licima ne nedostaje, a jutarnju tišinu koja je preovladavala ovim mjestom nadomak Tuzle u poslijepodnevnim satima zamijenit će zvuci romske muzike.
Prema vjerovanjima, ukoliko je na Đurđevdan vedro vrijeme godina će biti plodna, a ako na ovaj praznik i dan poslije bude padala kiša, ljeto će biti sušno.
Pojednostavljeno, Đurđevdan je slavenski kršćanski praznik, dok je Ederlezi narodni tj. paganski praznik obilježavanja dolaska proljeća. Oba se proslavljaju istoga dana, bar kad aje u pitanju pravoslavni običaj, te su kroz generacije stopljeni u jedan te isti običaj. Đurđevdan se kod slavenskih katolika proslavlja se 23. aprila.
Ederlezi se obilježava u Turskoj i na Balkanu.
