Doktor Adem Zalihić: Svrha posta nije gladovanje, nego stjecanje bogobojaznosti
"Prije svega, ogovaranja, laži, prenošenja tuđih riječi s ciljem sijanja neprijateljstva među ljudima, nepravde, nasilja, a zatim i ostalih velikih grijehova, jer svrha posta nije puko gladovanje i apstinencija od hrane, pića i strasti, nego stjecanje bogobojaznosti. To je opet uslov čovjekovog uspjeha na dunjaluku i na ahiretu. Međutim, to ne isključuje i druge blagodati pored osnovnog cilja. Polazeći od jednog od osnovnih principa islama, da u svemu onome što je Allah dž.š. naredio postoji dobro i u svemu onom što je Allah dž.š. zabranio ima nešto loše, može se reći da ramazanski post ima i zdravstvene koristi za postača, ako se provodi u okvirima i granicama propisanim za post", kaže Zalihić.
Poznato je da čovjek blizu 40 dana može živjeti samo od vode. Kod takvog posta u tijelu dolazi do različitih procesa koji dovode do nervnih poremećaja ishrane u mozgu, što utječe na endokrine žlijezde, ponašanje i razdražljivost. Doktor navodi da može doći do takozvanog trovanja vodom.
"Ovdje se vidi važnost ograničavanja posta na period od zore do zalaska sunca. Nakon toga, veoma je važno da se nastavlja raznovrsna ishrana tokom iftara, što podrazumijeva namirnice iz svih prehrambenih skupina, kako bi se unijeli vitamini i minerali t neophodne količine kalorija, čega nema u samoj vodi. Mi znamo da je praksa i preporuka da se iftarimo hurmom pa da klanjamo. Upravo hurma obiluje šećerom, vitaminima i mineralima, lako svarljivim, a istovremeno neophodnim materijama. Time ćemo ublažiti glad, unijeti u tijelo neophodne hranjive materije i nećemo pretjerivanjem u jelu poništiti sve one pozitivne efekte posta na naše zdravlje", kaže doktor Zalihić.
Postoje i studije koje su potvrdile da kod postača dolazi do ogromnog porasta nivoa masnoća nakon večernjih obroka, zbog čega im se preporučuje da kontrolirano unose šećere, meso i mesne prerađevine.
Nisu svi dužni postiti
Naš sagovornik ističe da je pogled na kategorije koje islam izuzima od obaveze posta sasvim dovoljan dokaz da islam svojim propisima ne nanosi štetu ljudima.
"Djeca nemaju obavezu da poste, kao ni trudnice, dojilje, žene u hajzu (menstrualni ciklus op.a.) i nifasu (postporođajni ciklus op.a.), starije osobe, bolesnici, putnici, kao ni svaka osoba koja bi postom svoje zdravlje dovela u ozbiljnu opasnost. Njima s medicinskog gledišta post može biti kontraindiciran, što je u islamu poznato i regulisano kroz mogućnost naknadnog posta ili hranjenja siromašnih", kazao je Zalihić.
Dodaje da post s namazom predstavlja savršenu kombinaciju koja blagotvorno djeluje na psihu i tijelo budući da je riječ o kombinaciji duhovne i blage fizičke aktivnosti.
"Ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unapređenju zdravlja zdravih ljudi, a korisni efekti se mogu naći i kod nekih stanja organizma koja se mogu kvalifikovati odstupanjem od punog zdravlja, odnosno bolesti. Također, ramazanski post je prevencija mnogih oboljenja. Kod znatnog broja bolesnih stanja mogućnost prakticiranja posta može biti zdravstveno dvojbena te u pogledu zdravstvene odluke treba konsultovati ljekara koji i sam posti ili zna i sklon je cijeniti vrijednost ramazanskog posta. On može dati savjete da li je moguće nadzirati svoju bolest tokom čitavog perioda ramazanskog posta", smatra naš sagovornik.
Ipak, potpuno je jasno i poznato, zaključuje Zalihić, da su milioni muslimana generacijama postili bez očiglednih i štetnih posljedica po zdravlje.
