Planinari su u organizaciji HPD "Bjelašnica 1923" iz Sarajeva i pod vodstvom Elze Babić i domaćina predsjednika Planinarsko ekološkog društva "Romanija" sa Pala Radoja Vojvodića , šumskom stazom koja vodi ka liticama Novakove pećine, poznatog istorijskog lokaliteta, proveli par sati u laganom hodanju.
Zbog kiše odustalo se od planiranog uspona do Novakove pećine, ali su planinari uživali u darovima prirode, berući ljekobilje i gljive. Kantarion, majčina dušica, kunica, šumske jagode su upotpunili subotnji izlet.
Ljubitelji gljiva uživali su u 'otkrivanju' i branju sunčanica, mlječnica, lisičarki, vrganja, rujnica, trubača. Uz branje i razgovori o spremanju gljiva, a manje upućeni imali su priliku da saznaju kako izgledaju pojedine gljive, jestive i one koje ne treba brati.
Sa domaćinom Vojvodićem sarajevski planinari prošli ispod lokaliteta Đeva /Djevojačka stijena/ gdje je izveden 1929. godine prvi registrirani alpinistički smjer u Bosni i Hercegovini. Njega su u novembru 1929. godine ispenjali Drago Šefer i Vojo Ilić.
U planu je da se taj, za tradiciju planinarstva značajan datum, 90 godina od prvog alpinističkog uspona, kaže Vojvodić, naredne godine obilježi.
Posjetili su planinari i lokalitet stećaka nedaleko od planinarskog doma.
Po povratku, punih cekera ljekobilja, trešanja, gljiva i cvijeća, planinari su nastavili druženje u planinarskom domu, u zgradi nekadašnje osnovne škole, u selu Stajna.
Ručak je upotpunjen svježe ubranim i ukusno spremljenim lisičarkama koje su članice PED "Romanija" pripremile za goste.
Na kraju subotnjeg izleta u vožnji od Stajne preko Podviteza i Pala ljepota prirode pokazuje zašto je Romanija opjevana u pjesmama i zašto je Jovo Mijatović, koji je skupljao trave po romanijskim livadama, proplancima i šumama, bio poznati i priznat i izvan granica bivše Jugoslavie. Zbog vještine liječenja travama dolazilo se iz svih krajeva bivše Jugoslavije i svijeta na Romaniju kod Jove po lijek za najteže bolesti.
