Posjetili smo najstariju kafanu u Beogradu i saznali šta se krije iza "Znaka pitanja"

Smještena u jednoj od najstarijih kuća u Beogradu ova kafana reprezentativno čuva duh srpske tradicije i boemsku dušu glavnog grada Srbije. Sagradio ju je jedan od glavnih organizatora Prvog srpskog ustanka Naim Ičko u vrijeme kneza Miloša i nazvao je Srpska kafana. Promjenom vlasnika mijenjala su se imena kafane, no današnje ime "?" (Znak pitanja) dobila je sasvim slučajno. Prema pričama, prethodni naziv kafane bio je "Kod Saborne crkve", što je crkvena vlast smatrala uvredljivim pa je tadašnji vlasnik iz protesta i inata postavio samo znak pitanja koji je zadržan do danas.

Spomenikom kulture proglašena je 1946. godine, a već deceniju je u vlasništvu Grada Beograda. Njeni gosti bili su obični građani, ali i visoki državni funkcioneri, političari, umjetnici, glumci, svećenici.... Danas je ova kafana najinteresantnija strancima koji ne kriju svoje oduševljenje njenom originalnošću i autentičnošću.

S Bojanom Kozomarom, šeficom "Znaka pitanja", razgovarali smo uz domaću kafu koja nam je servirana u fildžanu uz kocku i rahatlokum.

"Ovo je već neko vrijeme državno preduzeće i kulturni objekt pod zaštitom koji i da hoćete ne možete promijeniti. Kafana se nalazi u svim turističkim vodičima, a stranci vole njenu autentičnost i stari duh Beograda pa nas često posjećuju", rekla nam je Kozomara.

Duh starog Beograda i tradicija srpske kulture osjete se u svakom ćošku ove kafane, a jedan od sjajnih načina da je doživite svakako je tradicionalna srpska kuhinja. Ponuda tradicionalnih jela je izuzetno velika, a redovni gosti kažu da morate probati janjetinu i junetinu ispod sača te vodeničarsku mućkalicu.

"Domaća kuhinja je specifična, a ljudi vole našu ponudu. Pravimo domaće uštipke, kačamak, projice i kuhana jela koja ih oduševljavaju. Teško se odlučuju između prebranca, mućkalice i specijaliteta kuće poput miješanog mesa. Mi imamo za svakog gosta nešto", rekla je.