Trovanje hranom se može spriječiti ako se spriječi zagađenje hrane bakterijama i ako se sa hranom postupa tako da bakterije ne mogu rasti i razmnožavati se.
Pored subjekata u poslovanju sa hranom koji su odgovorni za stavljanje zdravstveno ispravne hrane na tržište, te nadležnih institucija koje nadziru zdravstvenu ispravnost hrane, sami potrošači imaju veliku odgovornost, jer nepravilnom pripremom, rukovanjem i čuvanjem zdravstveno ispravne hrane može doći do kontaminacije i tako se može povećati rizik od bolesti prenosivih hranom. U cilju prevencije navedenih oboljenja, potrošačima preporučujemo da se prilikom pripreme, rukovanja i čuvanja hrane pridržavaju sljedećih savjeta i preporuka, koji su zasnovani na dokumentu "Pet ključeva za sigurnu hranu", koji je razvila Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization, WHO):
Održavajte čistoću - Perite ruke prije nego što počnete pripremati hranu i često tokom same pripreme. Perite i dezinfikujte sve površine i pribor koji se koriste tokom pripreme hrane. Zaštitite kuhinjske površine i hranu od insekata, glodara i drugih životinja.
Zašto? - Iako većina mikroorganizama ne uzrokuje bolest, neki opasni mikroorganizmi su široko rasprostranjeni u zemlji, vodi, životinjama i ljudima. Oni se mogu naći na rukama, krpama za brisanje, manjim kuhinjskim pomagalima (naročito daske za rezanje), te najmanjim kontaktom mogu zagaditi hranu, što može dovesti do trovanja.
Odvojite sirovo od kuhanog - Odvojite sirovo meso, perad i morsku hranu od drugih vrsta hrane. Koristite odvojeni pribor i pomagala, kao što su noževi i daske za rezanje, prilikom obrade sirove hrane. Čuvajte hranu u zatvorenim posudama da bi spriječili kontakt između sirove i već pripremljene hrane.
Zašto? - Sirova hrana, naročito meso, perad i morska hrana, kao i njihovi sokovi, mogu u sebi sadržavati opasne mikroorganizme, koji se mogu prenijeti na drugu hranu tokom pripreme i čuvanja.
Skuhajte u potpunosti - Temeljito kuhajte hranu, naročito meso, perad, jaja i morsku hranu. Hranu kao što su supe i gulaši zagrijte do ključanja pri tome osiguravajući da je temperatura dostigla 70º C. Što se tiče mesa i peradi, osigurajte da su sokovi providni, a ne ružičasti. Upotreba termometra bi bila idealna. Skuhanu hranu podgrijavajte temeljito.
Zašto? - Pravilno kuhanje ubija većinu opasnih mikroorganizama. Studije su pokazale da kuhanje na 70ºC, čini hranu sigurnom za konzumaciju. Hrana koja zahtijeva posebnu pažnju prilikom mehaničke i termičke obrade uključuje faširano meso, rolovano pečenje, velike komade mesa i perad u jednom komadu.
Čuvajte hranu na sigurnim temperaturama - Ne ostavljajte skuhanu hranu na sobnoj temperaturi duže od 2 sata; Odmah stavite u frižider svu kuhanu i kvarljivu hranu, po mogućnosti ispod 5° C; Održavajte kuhanu hranu vrelom (preko 60° C) prije serviranja; Ne ostavljajte hranu da dugo stoji, čak ni u frižideru; Ne otapajte smrznutu hranu na sobnoj temperaturi.
Zašto? - Mikroorganizmi se vrlo brzo razmnožavaju u hrani koja je ostavljena na sobnoj temperaturi. Čuvanjem hrane na temperaturi ispod 5°C i iznad 60°C usporava se i zaustavlja rast bakterija. Ipak, neki opasni mikroorganizmi mogu rasti i na temperaturi ispod 5°C.
Koristite sigurnu vodu i sirove namirnice - Koristite sigurnu vodu ili je pročistite da bi bila sigurna. Izaberite svježe namirnice; Izaberite hranu koja je termički obrađena radi sigurnosti, kao što je pasterizovano mlijeko. Temeljito operite svježe voće i povrće, naročito ako ih imate namjeru jesti sirovo. Ne koristite hranu nakon isteka roka trajanja.
Zašto? - Sirovi materijali, uključujući vodu i led, mogu biti kontaminirani štetnim mikroorganizmima i hemikalijama. Hemikalije se mogu formirati i u oštećenoj i pljesnjivoj hrani. Briga pri odabiru svježih namirnica i jednostavne preventivne mjere, kao što su pranje i guljenje mogu smanjiti rizik od obolijevanja.
