Ista pravila za maltezera i pit bulla: Kako policija u Tuzli kažnjava građane koji šetaju pse

Advokat Damir Alić s pravnog aspekta kaže da je odluka MUP-a TK selektivna te da se ulazi u rigidnu fazu kažnjavanja građana.

"Ova odluka je selektivna, jer pored ovog prekršaja u istom zakonu postoji njih još 29 koji su svakodnevna pojava na tuzlanskim cestama, poput prosjačenja, vršenja nužde od strane osoba… Sada MUP TK odjednom dolazi na ideju da kažnjava vlasnike pasa koji ne nose brnjice, a pri tome tumačenjem odredbe zakona se može vrlo lako zaključiti da se ona odnosi na pse koji su opasni po bezbjednost građana, a ne konkretno pse koji su teški do pet kilograma, ili spadaju u grupu malih kućnih ljubimaca, koji su potpuno bezopasni za okolinu, odnosno nemaju karakter opasnosti u sebi", navodi Alić.

Alić problem vidi u činjenici da u Bosni i Hercegovini ne postoji kategorizacija pasa na osnovu njihove opasnosti.

"Neopravdano je kažnjavanje malih kućnih ljubimaca koji borave u kućnim uslovima i nisu opasni po sredinu. Svugdje u svijetu imate mogućnost da s psima bez brnjice ili povoca uđete u tržne centre ili ugostiteljske objekte. Prema mom mišljenju, ova akcija će se negativno odraziti na same životinje. Svjedoci smo da se ljudi u svijetu zalažu za prava životinja, a kod nas se nešto takvo ignoriše", dodaje Alić.

Vođeni ovom temom razgovarali smo i s građanima Tuzle koji su oprečnih stavova. Dok jedni podržavaju potez MUP-a TK, jer su zabrinuti za svoju sigurnost, drugi ga osporavaju.

"Kao i u mnogim oblastima, tako i u ovoj, slovo zakona nije jasno izdefinisalo problematiku pasa. Ko je taj ko određuje je li pas veliki ili mali, opasan ili ne, ko je taj ko vrši sankcionisanje i na poslijetku šta će se uraditi s tim novcem od prikupljenih neposlušnih vlasnika ljubimaca koji krše propise? O upoznavanju građana sa zakonskim aktima tek ne možemo govoriti", kaže nam Tuzlanka Bedrana Kaletović.

Njena sugrađanka Sara Dizdarević vlasnica je malog psa koji pripada grupi pekinezera te odluku MUP-a TK smatra apsurdnom.

"Nisam mogla vjerovati kada sam čula da se počinje s primjernom represivnih mjera, posebno u segmentu stavljanja brnjice malom psu. Kod mene je pekinezer te zbog oblika njuške brnjicu je nemoguće staviti. Nije mi jasno ko je i na koji način mogao kreirati ovakav zakon. Očito je da je riječ o nestručnim osobama", dodaje Dizdarević.

Muhidin Altumbabić suprotnog je mišljenja od naše prethodne sagovornice.

"Apsolutno podržavam odluku MUP-a TK. Krajnje je vrijeme da se i ova oblast počne uređivati. Skoro pa svakodnevno svjedočim situacijama u kojima građani od velikih pasa ne mogu boraviti u Gradskom parku, ali i na većini ostalih lokacija u gradu. Kretanje im je omogućeno bez povoca i brnjice, a ukoliko vlasnicima kažemo da ih zakače na povodac, počinju nas napadati pogrdnim riječima", kaže nam Altumbabić koji je zabrinut za svoju sigurnost.

Drugačije pristupiti problematici

Iz tuzlanskog Udruženja za zaštitu životinja Nirina za Klix.ba ističu da podržavaju svaku inicijativu nadležnih institucija koja ima za cilj zaštitu građana, međutim potrebno je aktuelnoj problematici pristupiti na drugačiji način.

Naglašavaju da policijski službenici koji u ovom slučaju kažnjavaju građane nisu navedeni kao stručne osobe koje odlučuju o tome koji pas je opasan, a koji ne, te koji od njih treba nositi brnjicu.

Podsjetili su da je Gradsko vijeće Tuzle 2014. godine donijelo Odluku o uslovima, držanju i načinu postupanja s domaćim životinjama, kućnim ljubimcima i nezbrinutim životinjama, a koja je u skladu sa Zakonom i zaštiti i dobrobiti životinja u BiH.

Potcrtali su da je prema spomenutoj odluci, u članu 20 navedeno da opasan/agresivan pas može biti bilo koja jedinka te vrste, porijeklom od bilo koje pasmine, a činjenicu da je pas opasan utvrđuju stručne osobe nadležne veterinarske organizacije, u ovom slučaju Veterinarska stanica Tuzla, po podnesenoj prijavi o ničim izazvanom napadu na čovjeka i nanesenoj mu tjelesnoj povredi.

"S obzirom na to da stručne osobe, kako je navedeno, odlučuju da li je pas opasan odnosno agresivan, nije nam jasno kako će policajac koji nije ovlašten za donošenje ovakve odluke kazniti vlasnika psa za ne nošenje brnjice. Slažemo se i s tim da psi trebaju hodati na povocu i da vlasnici trebaju biti odgovorni, ali odgovoran vlasnik ne podrazumijeva nepotrebno stavljanje brnjice psu koji nije opasan po društvo, odnosno psu koji nije okarakterisan od nadležne osobe kao opasan pas", naglašavaju iz Nirine.

Svjesni problema nesavjesnih vlasnika

Iz Nirine navode i da je odgovoran vlasnik dužan voditi brigu o zdravlju svog psa te da mu omogući uslove za normalan život.

"Odgovoran vlasnik dužan je da ga ne drži na lancu kraćem od tri metra, zatim da vakciniše svog ljubimca, ali, nažalost svakodnevno smo svjedoci da naši građani ne postupaju u skladu sa zakonom, odnosno odlukom i drže pse u nehumanim uslovima. Smatramo da su takvi vlasnici veća prijetnja po društvo, od vlasnika koji svoje pse drže u stanovima i prošetaju ih dva do tri puta dnevno, bez povoca i brnjice. Takvi psi su uglavnom socijalizirani i bezopasni, dok prijetnju za društvo predstavljaju zaboravljeni i zapušteni psi na lancima iza kuća. Od takvih pasa nastaju nepoželjni štenci koje vlasnici redovno izbacuju u centar grada. Takvi istraumatizirani psi su prijetnja, jer jednom kada pobjegnu ne znaju da su im ljudi prijatelji, u njima vide samo opasnost", kažu iz tuzlanskog udruženja za zaštitu životinja.

Iz Nirine kažu da je prvenstveno potrebno rješavati problem neodgovornog vlasništva, ali da se tome treba pristupiti sistemski, na drugačiji način.

"Problem je potrebno riješiti kažnjavanjem neodgovornih vlasnika koji ne vakcinišu i sterilišu svoje pse te koji pse koriste za borbe, a ne vlasnika socijaliziranih pasa koji se poslije posla relaksiraju u šetnji sa svojim najboljim prijateljem. Također, ako su označena mjesta gdje se vlasnici s psima ne smiju kretati onda bi im se trebala obezbijediti i mjesta ili parkovi gdje bi mogli izaći u šetnju i druženje. Na taj način bi se izbjeglo ometanje ostalih sugrađana. Vjerujemo da bi svi bili sretniji, sve pod uslovom da gradovi, odnosno općine prvo riješe problem s psima lutalicama koji i dolaze, kao što smo naveli, od neodgovornih vlasnika koji odlukom MUP-a nisu prepoznati kao uzrok problema", zakjučuju iz Nirine.