Istražili smo zašto ljudi u BiH sve češće posežu za vidovnjacima, iscjeliteljima...
Upravo su ljudi sa životnim problemima, od zdravstvenih, do poslovnih i ljubavnih, najčešći klijenti vidovnjaka i iscjelitelja. Iako je tačan broj onih koji posežu za ovakvom vrstom pomoći nemoguće utvrditi, jedno je jasno. Oni koji pružaju ovakvu vrstu "pomoći" imaju samo jedan cilj, a to je laka zarada.
No, treba biti realan i svjestan činjenice da gatanje i nadriljekarstvo nisu novijeg datuma. Oduvijek su postojali oni koji su na razne načine ljudima proricali sudbinu. Gotovo svako selo imalo je svoju gataru ili vrača. Nekad se to radilo mahom razbacivanjem zrna graha. Pojedine hodže bile su na glasu po pravljenju zapisa, a ispred njihovih "ordinacija" bili su ogromni redovi.
Međutim, mada prema članu 233. Zakon o krivičnom postupku Federacije FBiH propisuje sankcije za nadriljekarstvo, u našoj zemlji je to izgleda samo mrtvo slovo na papiru.
"Ko se, nemajući propisanu stručnu spremu, neovlašteno bavi liječenjem ili drugom zdravstvenom djelatnošću, kaznit će se zatvorom do jedne godine i novčanom kaznom", glasi član Zakona koji je stupio na snagu još 2003., ali se, očito, ne provodi.
S druge strane, prema Krivičnom zakonu FBiH nadriljekarstvo je kažnjivo, no reklamiranje istog nije tretirano ovim zakonom. Isto je, pak, zabranjeno Kodeksom o komercijalnim komunikacijama (Član 3/11), koji nalaže da "Komercijalne komunikacije neće promovisati nadriljekarstvo, kao ni usluge u vezi s nadriljekarstvom."
Kao takvo nadriljekarstvo je zabranjeno i propisima Regulatorne agencije za komunikacije BIH (RAK). Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama, kojim se uređuju osnovni principi programskih sadržaja navodi da se neće pružati sadržaji koji se bave nadriljekarstvom, osim ukoliko se ne ukazuje na loše posljedice nadriljekarstva.
Komercijalne stanice ne smiju promovirati nadriljekarstvo, kao ni usluge u vezi sa nadriljekarstvom.
"To znači da je pružalac medijskih usluga koji dobije narudžbu za emitovanje oglasa za koji sumnja da promoviše nadriljekarstvo, dužan provjeriti da li oglašavana usluga ili praksa zaista spada u nadriljekarstvo. Ukoliko utvrdi da se radi o nadriljekarstvu, dužan je odbiti emitovanje takvog oglasa, jer će se u suprotnom smatrati isključivo odgovornim za emitovanje takvog sadržaja", pojasnili su nam iz RAK-a.
S druge strane, oglašavanje usluga alternativne medicine nije zabranjeno. Međutim, često je teško uočiti razliku između nadriljekarstva i alternativne medicine.
"Pitanje alternativne medicine u BiH regulisano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Republike Srpske, odnosno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. Zakonom su dozvoljene samo one metode i postupci alternativne medicine koji ne štete zdravlju korisnika, odnosno pacijenta ne odvraćaju od upotrebe za njega korisnih zdravstvenih usluga i koji se izvode u skladu sa priznatim standardima alternativne medicine. Pojedine prakse koje nude rješenje životnih i zdravstvenih problema ne spadaju ni u alternativnu medicinu, ni u nadriljekarstvo, već se mogu svrstati pod paranormalne pojave, odnosno fenomene iz područja parapsihologije, kao što su hiromantija, proricanje, spiritizam, okultizam, astrologija, telepatija, vidovitost, telekineza i slično. Oglasi za usluge koji spadaju u ovu kategoriju mogu se emitovati isključivo u periodu između 24-06 sati", kazali su iz RAK-a.
O pozitivnim i negativnim stranama nadriljekarstva govorio nam je klinički psiholog Čedomir Novaković koji smatra da ljudi za ovakvom vrstom pomoći posežu iz očaja te da postoji određena vrsta zloupotrebe onih koji ih navodno "liječe".
"Dostupnost osobama koje imaju tu potrebu da čuju nečije mišljenje jedan je od razloga zašto se ljudi obraćaju nadriljekarima. Također treba imati na umu da veliki broj tih ljudi potiče iz ruralnih područja, koja nisu pokrivena oficijelnom medicinom, nema ambulante, stručnjaka, doktora koji mogu da se bave tim problem, da građanima na što jednostavniji način bude dostupna pomoć. S druge strane, manje košta nego što bi morali izdvojiti novca za ljekara. Međutim, alternativna medicina ponekad može biti od koristi, ali pod ovim isključujem osobe koje su skontale način na koji dolaze do lake zarade, što je već vid zloupotrebe", smatra Novaković.
Evidentno je, dodaje naš sagovornik, da je situacija s nadriljekarstvom uzela maha i u svijetu, ne samo u BiH.
"Nadriljekarstvo je s pravnog aspekta zabranjeno, a brojne TV kuće vrve od raznih reklama i ponuda da se liječe razni oblici bolesti. Također, pojedini vidovnjaci određuju za koliko minuta mogu izliječiti osobu koja je pod nekom magijom i slično, što je apsurdno. Tome treba stati ukraj", mišljenja je Novaković.
Stav Islamske zajednice u BiH u vezi s ovom problematikom je da ona također ne podržava nadriljekarstvo ni u kojem obliku.
"Izdata je i fetva u kojoj je traženo od službenika Islamske zajednice koji su se eventualno bavili time, raznim zapisima, učenjima rukje, da se opredijele, ukoliko žele dalje to da rade, da ne mogu to raditi kao službenici Islamske zajednice. To spada u domen sujevjerja i raznih ubjeđenja koje ljudi imaju. U ogromnoj većini tih slučajeva, to je u direktnoj suprotnosti s učenjem islama, iz razloga što islam uči da se pomoć traži od Boga, a ovdje se ta pomoć traži od nekog predmeta. To se dobrim dijelom smatra širkom, koji je jedan od najvećih grijehova, kada se neko izjednačava s Bogom. No, ljudi često idu linijom manjeg otpora i nažalost spas traže u takvim stvarima", kazali su nam iz Islamske zajednice u BiH.
Ne smijemo zaboraviti ni dolazak Marokanca Mekkija Torabija, koji je prije nekoliko godina u sarajevskoj Zetri držao svoje seanse, tvrdeći da posjeduje nadnaravne moći pomoću kojih liječi mnoge bolesti i pomaže ljudima, izazvao je podijeljene reakcije. Vrlo brzo su se stvorile dvije struje. Ona koja ga podržava i ona koja je protiv njega. Najglasnije je bilo Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo, koje je tvrdilo da su Torabijeve seanse čista prevara napaćenog bh. naroda. Međutim, s druge strane, dvorana Zetra bila je prepuna bh. građana, koji su od ovoga Marokanca tražili pomoć za svoje zdravlje i druge životne probleme.
Islamska zajednica u BIH odmah je izdala fetvu o Torabijevim nadriljekarstvu i iscjeliteljskim seansama, smatrajući da je bavljenje nadriljekarstvom kao i odlazak na takve seanse sa stanovišta Šerijata strogo zabranjeno, i da nije u skladu sa islamom.
Problem nadriljekarstva posljednjih nekoliko mjeseci tema je i u hrvatskim medijima. Aktuelni slučaj koji trenutno potresa Hrvatsku jeste onaj u kojem popularnu motivacijsku govornicu Anu Bučević optužuju za nadriljekarstvo. Prema pisanjima hrvatskih medija, problem u cijeloj priči nije zarada popularne Splićanke, ukoliko se na nju plaća porez i posluje po zakonu. Problem je, prema mišljenju psihijatra Hermana Vukušića, to što Bučević navodno zalazi u sferu medicine kada, naprimjer, ljudima koji boluju od depresije daje savjete. Zbog toga je Vukušić najavio borbu protiv nadriljekarstva i to osnivanjem stručnog medicinskog društva.
